Poplave izazvale višestruke štete, stanovništvo prijeti blokadama prometnica

''Štete su višestruke, na terenu općine Neum vodeni stup je bio preko dvadeset metara! Prema Ravnom se smanjuje. Zemlja je neupotrebljiva. Nakon četiri povodnja u zadnjih pet godina više niko ništa i ne sije.

Pod vodom je loza, vinogradi. Neće ni ona dugo. Osnovni naš zahtjev bio je i ostaje, da se naknada za potopljene površine utvrdi prema stvarnom stanju, kada je Popovo polje potopljeno!? Tada se i javljaju najveća odstupanja'', objašnjava Milan Njavro, član Povjerenstva MZ Hutovo i već drugi mandat vijećnik u Općinskom vijeću Neuma.

Ne priča Milan napamet, pred njim je rokovnik s pomno bilježenim podacima, izvatci i brojke. S obzirom kako barata ciframa slobodno bi ga mogli angažirati iz Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne za kakvog revizora.

Nakon što nam je podastro brojke, crno na bijelo, gospodin Njavro ističe da je prema sadašnjem stanju stvari samo 6,42 posto 'kolača' za potopljene površine općini Neum velika nepravda.

''Tražimo izmjenu i trajno reguliranje naknada za potopljene površine od proizvodnje po kilovat satu. Jedino je iz tih sredstava moguće obeštetiti poljoprivrednike, jer Popovo polje nije oranica nego akumulacijsko jezero.

U ovom trenutku nema niti jedan metar Popovog polja koje pripada općini Neum, a da nije pod vodom'', tvrdi za Bljesak.info Njavro dodajući da je osjetljivost teme ujedno i razlog zašto u općini u odsutnosti načelnika, nismo uspjeli naći sugovornika koji bi nam odgovorio na pitanje – čemu prosvjed zbog visokih voda?

U međuvremenu od prosvjeda vodeni stup je opao, ali se raspoloženje Hutovljana nije promijenilo ističe Njavro, obavještavajući nas da ukoliko ne dođe do napretka u uvažavanju njihovih argumenata u petak, 15-og veljače, slijede novi prosvjedi. Kako veli naš sugovornik ovoga puta prosvjednici neće ostati samo na transparentima i riječima, nego bi mogla uslijediti i blokada prometnica.

Tvrdnje Milana Njavre jedan su dio priče, svoj dodatak imaju i Ravnjani koji su se uspjeli probiti do premijera Federacije Nermina Nikšića. Na sastanku kojem su nazočili i čelnici Elektroprivrede HZ HB, uz ostalo je konstatirano da je potrebno ''rizik od plavljenja svesti na minimum'', što bi se trebalo postići ''koordiniranim upravljanjem rada hidroelektrana u slivu rijeke Trebišnice'', za što je potrebna suradnja Elektroprivreda HZ H-B i Republike Srpske.

Kad je riječ o Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro-akumulacijskih objekata konstatirano je kako se ''čini nepravedna raspodjela''. Naime, prema važećem sustavu raspodjele uz 6,42 posto prihoda koji pripada općini Neum, Ravno dobiva 5,7, a Čapljina 87,88 posto.

Međutim, sve navedeno je jedna strana medalje jer su prosvjed zbog visokih voda i zahtjevi za odgovornijim upravljanjem, drugačijom raspodjelom itd., do srži ogolili cijeli sustav. Jer ako se ne može upravljati Donjim horizontima, kako će Gornjim? Ili cijelim sustavom?! Tako su (ne)očekivano protivnici nastavka projekta Gornji horizonti dobili novi argument, nakon kojeg otpadaju tvrdnje da će se uz struju, osigurati nove poljoprivredne površine…