Popisom stanovništva moglo bi se dogoditi priznanje etničkog čišćenja

Fra Luka Markešić s Franjevačke teologije Sarajevo smatra da je u Bosni i Hercegovini tijekom popisa stanovništva u travnju 2013. godine potrebno omogućiti izjašnjavanje po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti jer se u BiH dogodilo etničko čišćenje i progon stanovništva, a neke nacije u pojedinim dijelovima BiH su istrijebljene.

On je kazao da su nacionalno i konfesionalno usko povezani u Bosni i Hercegovini te ih je gotovo nemoguće razdvojiti, naglašavajući da su zapravo nacionalnosti u BiH nastale većim dijelom upravo iz svoje vjersko-konfesionalne dimenzije.

"Tako da bi se sada popisivanjem onoga što je nacionalno, a i vjersko moglo dogoditi priznavanje etničkog čišćenja i priznanje progona ljudi iz njihovih krajeva, jer nakon popisa njih na tim mjestima više neće biti", ističe Markešić.

Takva situacija bila bi nepravedna te je zbog toga razumljivo da postoji jedan oblik otpora prema predstojećem popisu upravo zbog nacionalnog i vjerskog opredjeljenja.

"Ovim popisom potrebno je takvu situaciju prihvatiti, ali ne i priznati etničko čišćenje kao nepravedan i zločinački čin", zaključuje Markešić.

Izrazio je žaljenje što u pitanjima za popis stanovništva nije moguće izjasniti se kao Bosanac i Hercegovac naglašavajući da bi to trebala biti opcija jer postoje ljudi koji to žele istaknuti kao oznaku koja se veže za državu Bosnu i Hercegovinu.

Nije opravdano, kaže Markešić, da ukoliko se neko izjasni kao Bosanac i Hercegovac bude svrstan u kategoriju „ostali“ u koju se upisuju nacionalne manjine.

''Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je kapitalno pitanje za socijalni, ekonomski i politički razvoj države radi donošenja mjera i programa u razvoju BiH'', kazao je profesor na Fakultetu političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Mirko Pejanović.

On naglašava da niti jedna država ne može praviti projekcije razvoja bez valjane statistike u oblasti stanja ekonomije, socijalnog stanja građana i demografskog stanja, odnosno bez točne procjene ljudskih resursa i potencijala.

Za BiH, kaže Pejanović, to je još i važnije jer nije 20 godina imala popis, a preživjela je kretanja stanovništva uvjetovana ratom, nasilnim pomjeranjem i progonom stanovništva zbog čega su nastale enormne posljedice.

Došlo je do pregrupiranja stanovništva u pojedinim dijelovima, a određene etničke cjeline su nastale u nekim krajevima u BiH.

"Popis će stoga donijeti spoznaje s kojima mi sada ne živimo. Donijet će spoznaju o tome u kom obuhvatu građani BiH žive izvan BiH, u kojem obuhvatu je došlo do promjene demografske strukture stanovništva naročito povećanja učešća starosne skupine te u kojoj mjeri je zaustavljen prirodni rast stanovništva.

Izgubili smo dosta populacije i ušli u ekonomsko siromaštvo te se mladi ljudi teže zapošljavaju i zbog toga se sve teže odlučuju na zasnivanje porodica", smatra Pejanović.

Također, popis stanovništva će donijeti i spoznaju o tome kakva je sada etnička struktura stanovništva nakon 20 godina u BiH sa stanovišta tri povijesna naroda koji su svoj identitet kroz historiju izgradili u okvirima BiH kao kulturološke, geografske, ekonomske, političke i pravne državne cjeline.

Pejanović smatra da je i probni popis prevažan radi organizacijskih, strukturalnih, stručnih, sadržajnih i metodoloških priprema. Neki elementi popisa već su izašli na površinu posebno kada je u pitanju sloboda izjašnjavanja po etničkim kriterijima koju je važno osigurati.

Profesor Pejanović kaže da je dobro što u cijelom procesu sudjeluje Europska unija putem EUROSTATA, odnosno Ureda za statistiku koji ima izgrađene profesionalne i stručne pristupe za mogućnost podrške i pomoći.

"U svakom popisu imamo pojavu novog opredjeljenja ili raspoloženja posebno mladih ljudi. Ne možemo još napisati odrednicu Europljanin, ali kada bismo je imali mnogi bi se za to opredijelili. Mladi ljudi biraju da ne budu nacionalno iskazani jer je upravo nacionalni identitet zloupotrijebljen u političkoj sferi", tvrdi Pejanović.

Na kraju je kazao da bi mladi ljudi birali da budu Bosanci i Hercegovci, a to im ne bi trebalo uskratiti, iako je za Pejanovića izjašnjavanje kao Bosanac i Hercegovac pomalo bježanje od nacionalnog i to je nešto što nas vodi u nove identitete "da smo regionalno Bosanci i Hercegovci a globalno Europljani".