Popis u Crnoj Gori: Broj Crnogorca u padu, Srba u porastu

U Crnoj Gori živi 41 posto Crnogoraca i gotovo 33 posto Srba, ali više stanovnika govori srpskim nego crnogorskim jezikom, rezultati su popisa stanovništva iz 2023. koje je u utorak objavila državna Uprava za statistiku. Hrvata je manje od jedan posto, prenosi agencija Hina.

Manje Crnogoraca za 3 posto

U odnosu na popis iz 2011. broj Crnogoraca manji je za tri posto, dok je također za tri posto porastao broj Srba.

Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 posto građana, Albanaca je 4,97 posto, Rusa 2,06 posto, Muslimana 1,63 posto, Hrvata 0,97 posto.

Najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 posto. Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 posto stanovništva.

U odnosu na popis iz 2011. godine za 0,5 posto je porastao broj stanovnika Crne Gore koji govore srpski jezik, a za 2,5 posto je opao broj stanovnika koji govore crnogorskim jezikom.

Na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 posto, albanskim jezikom govori 5,25 posto, ruskim 2,36 posto, srpskohrvatskim 2,08 posto stanovništva Crne Gore.

Popis iz 2011.

Prema popisu iz 2011. u Crnoj Gori je živjelo 29 posto Srba i 44 posto Crnogoraca. Bošnjaka je bilo blizu devet posto, Albanaca blizu pet posto, Muslimana tri posto i Hrvata jedan posto.

Da govori srpskim jezikom, 2011. godine, izjasnilo se 43 posto stanovnika Crne Gore, crnogorskim jezikom govorilo je 37 posto stanovništva, bosanskim i albanskim pet posto, a hrvatskim 0,5 posto stanovništva Crne Gore.

Popis stanovništva proveden je u prosincu prošle godine, a početkom listopada stanovnicima Crne Gore bilo je omogućeno preko internet aplikacije provjeriti jesu li podaci o vjeri, nacionalnosti i jeziku, koje su priopćili na popisu, točno uneseni. Kako je kasnije objavljeno iz Monstata, nije utvrđena nijedna nepravilnost.

Pravo provjere podataka iskoristilo je više od 20 tisuća stanovnika Crne Gore.

Izrada softvera za provjeru podataka podataka bio je jedan od uvjeta oporbe za provođenje popisa stanovništva.

Redovan popis trebalo je biti proveden 2021., ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Nakon toga je više puta odlagan zbog nepovjerenja oporbenih stranaka i sumnji da bi podaci mogli biti krivotvoreni, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.

Procrnogorska oporba, predvođena Demokratskom partijom socijalista, prijetila je pozivom na bojkot popisa ukoliko im se ne omogući puna kontrola nad procesom.

Tvrdili su da je stvarni cilj popisa etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori, a smanjenja broja Crnogoraca.

Poziv građanima da se izjasne kao Srbi

Prosrpske i proruske snage i mediji mjesecima su vodile kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi, podsjeća Hina.

U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identificiraju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom.

U to vrijeme i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, više puta je govorio o ''važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori''.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva posto više nego 2011. godine.

Prema rezultatima popisa održanog u prosincu prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore se izjasnilo da su pravoslavci - 71,10 posto (443.394).

Nakon njih slijede pripadnici islamske vjeroispovijesti - 19,99 posto (124.668), dok katolici čine 3,27 stanovništva (20.408), priopćila je crnogorska Uprava za statistiku (Monstat).

Kao ateisti se izjasnilo 2,29 posto popisanih (14.260), a nije se željelo izjasniti njih 2,10 posto (13.093).

Gledano prema spolu, u Crnoj Gori živi 49,2 posto muškarca i 50,8 posto žena. Prosječna starost je 39,7 godina. Žene u prosjeku imaju 38, a muškarci 36 godina.