Ponovno se sudi Anti Jelaviću

Sudsko vijeće Državnoga suda BiH, kojim će predsjedati sutkinja Tatjana Kosović, za četvrtak je sazvalo početak nove glavne rasprave koja je još početkom ovog stoljeća pokrenuta protiv Ante Jelavića, u to vrijeme predsjednika HDZ-a BiH, člana Predsjedništva BiH, a jedno razdoblje i ministra obrane FBiH.

Kako je Večernjem listu potvrdio njegov odvjetnik Josip Muselimović, ovaj maratonski postupak se vodi zbog osnova sumnje da je obavljajući navedene dužnosti počinio kaznena djela podrivanja vojne i obrambene moći i zloupotrebe položaja ili ovlasti.

Tako je nakon punih osam godina ponovno ‘odmrznut’ slučaj “hrvatske samouprave” u kojem se, osim Jelaviću, sudilo i Miroslavu Prci, bivšem ministru obrane FBiH i Draganu Ćurčiću, generalu HVO-a, koji se terete da su raspuštanjem hrvatske sastavnice Vojske Federacije BiH, to jest HVO-a, ugrozili vojnu moć BiH.

Za razliku od odmah oslobođenog Ćurčića, Žalbeno vijeće ovog suda je Prci još 2006. prvostupanjsku presudu od jedne i pol godine zatvora preinačilo u oslobađajuću presudu, čime je prihvaćena žalba njegovih branitelja u tom slučaju, potvrđeno je u Sudu BiH. Prvostupanjskom presudom Prce je bio proglašen krivim da je kao ministar obrane u vrijeme pokušaja uspostave hrvatske samouprave u BiH navodno zloupotrijebio položaj i naredio da se pripadnici HVO-a pošalju iz vojarni kućama na čekanje.

Miroslavu Prci je bila ostala na snazi četverogodišnja zatvorska kazna koju izdržava zbog slučaja “Hercegovačka banka”.

Nagodbom s tužiteljstvom Prce je u tom slučaju osuđen na pet godina zatvora, ali ga je nekadašnji predsjednik FBiH Niko Lozančić pomilovao za godinu dana.

Inače, suđenja su često odgođena na zahtjev Jelavićeva branitelja koji je navodio da njegov klijent ne može pratiti slijed rasprava na suđenju u vezi s hrvatskom samoupravom istodobno sa suđenjem u vezi Hercegovačke banke u kojem ga se teretilo za pronevjeru novca što ga je Republika Hrvatska slala kao pomoć Hrvatima u BiH.

Tužitelj John McNair prethodno je povukao dio optužnice koji se odnosi na četvoricu od sedam optuženih hrvatskih dužnosnika u BiH, a radilo se o Petru Miliću, Marku Tokiću, Zdravku Batiniću i Ivi Andriću Lužanskom. Naime, oni nisu bili na rukovodećim pozicijama s kojih bi mogli ugrožavati teritorijalni integritet BiH, pa takva odluka tužitelja McNaira i nije iznenađenje.

U svojoj obrani 2004. godine optuženi Ante Jelavić je izjavio kako se ne osjeća krivim te da se borio za preoblikovanje daytonske BiH ''u kojoj bi moj narod, zajedno s druga dva konstitutivna naroda imao potpunu ravnopravnost''.