Podnesene tužbe od države traže 5 milijuna za neisplaćene otpremnine

Kako je živjeti bez ijedne marke, znaju brojni građani u BiH, a među njima i 1600 otpuštenih vojnika Oružanih snaga koji godinama biju bitku s državom koju su svojevremeno branili.

Njima je, kažu, nevolja došla do grla, grcaju u dugovima i neimaštini. Kod kuće, kažu, imaju gladna usta i zakonom zajamčen novac koji im njihova država ne želi dati. Svi oni imaju djecu koju za mjesec dana treba poslati u školu, te stoga postavljaju pitanje javnosti i političarima, s kojim novcem da svoju djecu opreme za školu. Za sve im je kriva upravo vlast koja, kako kažu, nema sluha za probleme koje su sami stvorili.

Odvjetnica otpuštenih vojnika Senka Nožica kazala je da se stvari po pitanju ove populacije polako pomiču s mrtve točke, ali da su i dalje njihove sudbine u rukama političara koji u idućim mjesecima trebaju dati potporu državnom proračunu za ovu godinu i time dati zeleno svjetlo za isplatu novca otpuštenim vojnicima.

Kada su u pitanju mirovine, u Parlamentu BiH je odbijen cijeli proračun i ponovno u rujnu se čeka rasprava. Problem kod usvajanja proračuna prije mjesec dana upravo je bio novac za ovu populaciju. Zastupnici iz RS-a tada nisu željeli prihvatiti izmjene u proračunu koje se odnose na novac za otpuštene vojnike, jer su smatrali da isplata za tu populaciju nije ustavna. Vojnici i pored brojnih protivljenja iz RS-a pozivaju političare da na cijeli problem gledaju kao ljudi, a ne političari, i da “i njihovoj djeci dopuste živjeti koliko-toliko normalnim životom”.

Kada su u pitanju entitetski zavodi za mirovinsko osiguranje, odvjetnica Nožica kaže kako je u Federaciji postojao problem što MIO nije želio izdati rješenja o umirovljenju ovoj populaciji, jer se radi o zakonu u kojem stoji da će im mirovine biti isplaćene kada se usvoji proračun i u njemu nađu sredstva za isplatu. Ipak, Federalni zavod MIO/PIO je nakon 100 presuda Županijskog suda u Sarajevu protiv njih i iznesenog stava da su njihovi zaključci o odbijanju mirovina nezakoniti odlučio uvesti otpuštene vojnike u prava.

Nožica kaže da imaju obećanje od MIO-a da će donositi rješenja da imaju pravo na mirovinu, a da će se isplata vršiti nakon usvajanja proračuna. U RS-u su otpušteni vojnici totalno odbijeni od tamošnjeg MIO-a koji im je priopćio da takvu vrstu umirovljenja sustav u RS-u ne poznaje. Ipak su kazali i da nemaju ništa protiv umirovljenja ako država pomogne u isplatama.

Nožica naglašava i to da su prije petnaestak dana podnesene i tužbe Sudu BiH protiv države zbog neisplaćenih otpremnina, na koju su po zakonu vojnici imali pravo.

"Sada smo podnijeli tužbe Sudu BiH protiv Ministarstva obrane BiH i države BiH. Sudski postupak nije brz, ali to je krenulo i sada je u rukama Suda", kaže Nožica i dodaje da su zatražene otpremnine od 5000 do 6000 maraka.

Ovaj problem mogao je davno biti riješen da je Ministarstvo obrane isplatilo vojnicima otpremnine koje su im po zakonu morali dati prilikom otkaza. Inače, otpušteni vojnici koji traže isplatu otpremnina navode kako se radi o približno 5 milijuna i 800 tisuća maraka.

Nakon više pokušaja oba doma Parlamenta BiH 31. kolovoza prošle godine usvojene su izmjene zakona o službi u Oružanim snagama BiH. Izmjenama zakona pravo na prijevremenu mirovinu, bez obzira na godine života i staž, stječe vojnik koji je najmanje dvije godine do 23. prosinca 1995. godine bio pripadnik Armije BiH, HVO-a ili Vojske RS-a, koji se do 1. siječnja ove godine nalazio u vojnoj službi, a kojem je zbog nemogućnosti produženja ona prestala.

Njihov broj je oko 1600. Mirovine bi se trebale isplaćivati iz mirovinskih fondova obaju entiteta, država bi imala obvezu nadoknaditi troškove, a umirovljenje po ovim odredbama počelo bi retroaktivno od 1. ožujka 2010. godine.