Po novom dogovoru, opet bi Komšić bio hrvatski član Predsjedništva

Udruženje građana "Zašto ne" smatra neprihvatljivim dogovor između SDA i HDZ-a o presudi "Sejdić-Finci" zbog niza nedostataka.

- Još od prosinca 2009. godine, kada je Europski sud za ljudska prava donio odluku u slučaju "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", političke stranke u BiH, predstavnici međunarodne zajednice, organizacije civilnog društva te razni zavisni i nezavisni eksperti, dali su na desetine različitih prijedloga za izmjene Ustava BiH kojima bi se implementirala ova odluka.
Među njima je bilo manje i više realnih i ozbiljnih prijedloga, kao i onih koji u većoj ili manjoj mjeri zadovoljavaju smjernice iz odluke Evropskog suda za ljudska prava, a bilo je i onih koji su bili u potpunoj suprotnosti s antidiskriminatorskim ciljem same odluke.

No, nijedan se od njih po nivou iskazane političke nepismenosti i neznanja nije čak ni približio prijedlogu čiji smo dio imali prilike pročitati jučer, a koji su zajedničkim snagama smislili Sulejman Tihić i Dragan Čović - navode iz UG "Zašto ne".

Dalje navode da je iznenađujuće da ovakav prijedlog dolazi od predsjednika HDZ i SDA - stranaka koje, uglavnom, u posljednjih 20 godina sudjeluju u vlasti na svim razinama u BiH i dodaju da je nevjerojatno da su dva političara s toliko iskustva uopće razmatrali prijedlog s ovoliko temeljnih nedostataka, čak ne ni političke, već naprosto logičke prirode - smatraju iz UG "Zašto ne".

- Najbolju ilustraciju svih "rupa" koje nosi ovaj prijedlog, dobit ćemo ako primijenimo sustav izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH koji predlažu SDA i HDZ, na rezultate općih izbora 2010. godine.

Model izbora članova Predsjedništva BiH iz FBiH koji predlažu HDZ i SDA, podrazumijeva da se FBiH podijeli u dva "izborna područja u smislu izračunavanja izbora članova Predsjedništva BiH". Jedno "područje" činilo bi šest županija (HNŽ, ZHŽ, HBŽ, USK, SBK, te PŽ), a drugo "područje" četiri županije (SK, BPK, ZDK i TK) i Distrikt Brčko (opcija FBiH).

Za sve kandidate glasalo bi se na cijelom području FBiH, a zatim bi se utvrdila "generalna rang-lista" s brojem glasova svih kandidata - pojašnjavaju iz Udruženja "Zašto ne".

Kandidat koji bi osvojio najveći broj glasova u cijeloj FBiH bio bi prvi član Predsjedništva BiH iz FBiH. Drugi član Predsjedništva iz FBiH bi, pak, morao ispuniti kriterije: da ne bude iz iste etničke grupe kao prvi član Predsjedništva, da je više od polovine glasova na izborima osvojio iz onog "područja" u kom je prvi kandidat osvojio manje od polovine svojih glasova, navodi se u priopćenju.

"Zašto ne" govori o tome šta bi se na prošlim izborima dogodilo da su Sulejman Tihić i Dragan Čović 2009. "implementirali" odluku na način kako su sada dogovorili.

- Naime, što se događa ako se ovaj model primijeni na izborne rezultate s općih izbora u BiH 2010. godine. Prema principu broj jedan, prvi član Predsjedništva BiH i dalje bi bio Željko Komšić, jer je osvojio najviše glasova u cijeloj FBiH (337.065 glasova). Željko Komšić se izjasnio kao Hrvat i najviše glasova je osvojio iz izbornog područja broj 2, što znači da drugi član Predsjedništva ne bi smio biti Hrvat i ne bi smio imati većinu glasova iz izbornog područja br. 2.

Budući da su se, na izborima 2010., za poziciju člana Predsjedništva BiH iz FBiH mogli kandidirati samo kandidati koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i Hrvati, to znači da bi drugi član Predsjedništva BiH morao biti kandidat koji se izjašnjava kao Bošnjak i koji je većinu svojih glasova osvojio na području izbornog područja br. 1 (HNŽ, ZHŽ, HBŽ, USK, SBK, te PŽ)- kažu u Udruženju "Zašto ne".

Na taj način, dalje pojašnjavaju iz Udruženja "Zašto ne", svi kandidati koji su se izjasnili kao Hrvati, osim Željka Komšića, automatski su eliminirani iz utrke - Borjana Krišto, Martin Raguž, Jerko Ivanković Lijanović, Pero Galić, Mile Kutle i Ferdo Galić, ne bi, dakle, imali nikakve šanse da osvoje mjesto u Predsjedništvu BiH na izborima 2010. godine.

- Za poziciju drugog člana Predsjedništva bi se, dakle, borili Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić , Haris Silajdžić, Mujo Demirović, Ibrahim Spahić, Izudin Kešetović, Aida Jusić, Ibrahim Đedović i Džemaludin Latić. Međutim, upravo oni kandidati među njima koji su osvojili najveći broj glasova, ne bi imali nikakve šanse da uđu u Predsjedništvo - jer su osvojili većinu svojih glasova u izbornom području br. 2, isto kao i Željko Komšić- kaže se u priopćenju.

Jedini izuzetak su Ibrahim Đedović (kandidat DNZ) i Džemaludin Latić (kandidat A-SDA), koji su većinu svojih glasova osvojili u Unsko-sanskom kantonu, koji pripada izbornom području 1. Na izborima 2010., Džemaludin Latić osvojio je 8.738 glasova, a Ibrahim Đedović 13.389 glasova. S obzirom na to da su ovo jedini preostali kandidati koji ispunjavaju kriterije SDA i HDZ modela, drugi član Predsjedništva BiH iz FBiH postao bi Ibrahim Đedović, jer je osvojio više glasova od Latića, kaže "Zašto ne".

Tako bi, prema prijedlogu HDZ i SDA, Ibrahim Đedović iz DNZ-a, koji je osvojio ukupno 13.389 glasova, danas bio član Predsjedništva BiH, iako bi po broju osvojenih glasova bio tek deveti kandidat na listi kandidata iz FBiH. Đedović bi, dakle, u ovom mandatu pravio društvo Željku Komšiću i Nebojši Radmanoviću umjesto Bakira Izetbegovića iz SDA, koji je 2010. godine osvojio 162.831 glas (čak 12 puta više od Đedovića), pojašnjavaju iz Udruženja "Zašto ne".

Iako nas, vjerojatno, kako navodi "Zašto ne", malo što još može iznenaditi na političkoj sceni BiH, SDA i HDZ su ovim prijedlogom ipak uspjele pomaći granicu besmisli u ponašanju bh. političkih stranaka.

Ovaj prijedlog, prema kojem marginalni kandidat iz DNZ-a postaje član Predsjedništva BiH, dok se po automatizmu izbacuju kandidati s neusporedivo većim brojem osvojenih glasova, ne može se nazvati nikako drugačije do potpuno besmislenim i nemogućim.

I naravno, svoj puni domet apsurd dostiže kada se uoči da su ove dvije stranke, kriterijima koje su same postavile, uspješno "diskvalificirali" osobne kandidate s izbora 2010., onemogućivši im i da pomisle na osvajanje mjesta u Predsjedništvu BiH.

Koliko sve to skupa nema veze s implementacijom odluke ECHR-a u slučaju "Sejdić i Finci", posebna je priča, poručuju iz Udruženja "Zašto ne".
Nakon svega, možemo se jedino nadati da će SDA i HDZ što prije odustati od ovog nevjerojatnog prijedloga i prepustiti ga zaboravu.

U suprotnom, ukoliko bi on ikada postao stvarnost, naš bi izborni zakon zasigurno postao predmet (opravdanog) podsmijeha u cijelom svijetu, smatra ovo udruženje.

Nepotrebno je dodatno naglasiti koliko bi tek nevjerojatna i potpuno neprihvatljiva bila i sama mogućnost da predstavnici Europske unije i ostatka međunarodne zajednice, na bilo koji način podrže ovakav prijedlog i tako postanu aktivni sudionici situacije koja bi mogla postati vrlo neugodna po ionako katastrofalan imidž bh. političke scene u svijetu, kaže se u priopćenju Udruženja "Zašto ne".