Plenković o Južnoj interkonekciji: Da nema Hrvatske ne bi bilo ni tog projekta

Premijer Hrvatske Andrej Plenković komentirao je u Banja Luci projekt izgradnje Južne plinske interkonekcije.

Radi se o plinovodu koji bi spojio BiH s Hrvatskom odnosno LNG terminalom na Krku do kojeg dolazi američki plin.

Problem u vezi ovog plinovoda pravi HDZ, koji insistira na tome da se formira novo poduzeće sa sjedištem u Mostaru koje bi upravljalo projektom izgradnje, a kasnije i samom Južnom interkonekcijom.

Protiv toga su probosanske stranke, ali posebno se tome protivi američka administracija koja zastupa jedinu zdravorazumsku ideju da proces vodi kompanija BH Gas koja ima sve potrebno za taj posao.

Blinken pisao Radmanu

Zanimljivo je da je ranije državni tajnik SAD Antony Blinken pisao i Vladi Hrvatske odnosno ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu tražeći od njega da utječe na Čovića kako bi odustao od svojih zahtjeva.

Američka administracija ponovo je krenula u ofenzivu kada je ovaj projekt u pitanju, pa se američki veleposlanik u BiH Michael Murphy sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Alexanderom Kasanofom okupio parlamentarce FBiH tražeći od njih da do kraja godine usvoje zakon o južnoj interkonekciji.

"Južne interkonekcije ima samo ako Hrvatska napravi investiciju i plinovod od 70 kilometara, mi smo opredijeljeni da to učinimo", naveo je Plenković u Banjoj Luci.

Istaknuo je da Hrvatska trenutačno ulaže 570 milijuna eura u svoju infrastrukturu.

"Želimo iskoristiti činjenicu da je Hrvatska donijela dalekosežnu odluku da na Krku imamo terminale ukapljenog plina i dižemo mu kapacitet. Ovo govorim da javnost u BiH razumije, a da bi godišnje trebalo 2,8 milijardi kubika da sve funkcionira. Trenutačni kapacitet je 1,6 milijardi. Naše je logika solidarna i želimo svima pomoći u okruženju... zainteresirani su i Austrijanci i Bavarci. Želimo da se ti plinovodi grade i prema BiH. Naš je strateški interes da se to realizira", rekao je Plenković.

Onda je otkrio i što on misli o tome koje poduzeće treba graditi Južnu plinsku interkonekciju BiH.

"Pozicija koju mi imamo da struktura kompanije u BiH bude takva da tu budu zastupljeni Hrvati i tu nema dileme. Vjerujem da će se naći rješenje koje će biti prihvatljivo svima", naveo je Plenković na kraju.

Kompanija sa sjedištem u Mostaru

Inače, Dragan Čović inzistira da se uspostavi nova kompanija Južna plinska interkonekcija sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala plinovodom kojim bi se BiH povezala s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom. Čović je upozorio kako ne želi da "netko iz Sarajeva zavrne plin u Posušju".

Međutim, Murphy se žestoko protivi Čovićevoj ideji te inzistira da posao obavlja plinski operater sa sjedištem u Sarajevu BH Gas. Murphy je Čovića optužio da svojim inzistiranjem na novoj kompaniji podržava interese Rusije.

Predsjednik Hrvatskog sabor Gordan Jandroković je prošli tjedan na upit o kritikama američke administracije stao snažno u obranu Čovića i interesa bosanskohercegovačkih Hrvata.

"Ne možemo pregaziti ono što je interes Hrvata koji žive u tom dijelu Bosne i Hercegovine", poručio je Jandroković. Dodao je kako su legitimni zahtjevi bosanskohercegovačkih Hrvata. "Mislim da se stvari ne mogu rješavati 'preko koljena'.

Treba uvažavati interese sve tri strane, posebice interese hrvatskog naroda jer preko njihovog teritorija i u Republici Hrvatskoj i u BiH prolazi ta Južna interkonekcija", istaknuo je prvi čovjek Hrvatskog sabora. Izrazio je uvjerenje da se u razgovorima s američkom administracijom može doći do rješenja kako bi svi u "tom projektu bili zadovoljni".