Plenković: Da smo znali, drugačija bi bila posjeta

Hrvatske nadležne službe nisu imale informaciju da će doći do uhićenja deset pripadnika HVO-a početkom tjedna u Orašju, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković dodavši da bi u protivnom sigurno drukčije bio planiran sadržaj njegovog prvog službenog posjeta kao premijera, upravo BiH, samo dva dana prije tih uhićenja.

Plenković je potvrdio da postoje indicije kako bi se i u budućnosti mogle dogoditi uhićenja slična onima u ponedjeljak u Orašju, a to, naglasio je, treba izbjeći kroz suradnju s bh. stranom.

Plenković je na pitanja vezana uz uhićenja u Orašju odgovarao nakon proslave Dana pravnog fakulteta održane u zagrebačkom HNK. Na upit kako je dojam da nitko nije znao da će doći do uhićenja te da je u ovom slučaju hrvatska politika bila nespremna, odgovorio: ''Ne, nismo bili nespremni. Međutim, sve službe koje su relevantne očito ovu informaciju nisu imale. Ja sam to temeljito ispitao'', rekao je Plenković.

Ispitao je to, pojasnio je, na sastanku održanom u srijedu u Banskim dvorima na kojem su nazočili čelni ljudi svih nadležnih resora. Utvrđeno je, kaže, da nitko nije imao informaciju o tome da će doći do uhićenja u Orašju jer bi inače drukčije planirao odlazak u posjet BiH krajem prošlog tjedna.

''Nažalost, to nije bilo poznato, da je bilo poznato sigurno je da bismo malo drukčije planirali sadržaj posjeta. No, evo, dogodilo se. Sada smo u poziciji da našim državljanima pomognemo najprije pružajući svu potrebnu pravnu pomoć, a isto tako da vidimo kako se ovakve i slične situacije mogu spriječiti u budućnosti'', rekao je premijer.

Izrazio je nadu da više neće doći do sličnih uhićenja.

''Međutim, sve je moguće. Vidjeli ste čitav niz izjava proteklih dana. Kao i moju vrlo jasnu izjavu jučer na Vladi. O svemu tome će hrvatska država, Savjet (za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim međunarodnim sudovima) i nadležne institucije voditi računa. Naravno da postoje indicija da ovakvih situacija može biti i u budućnosti. Međutim, na nama je da u suradnji s bh. stranom vidimo kako se slične situacije mogu izbjeći i da se u konačnici riješe svi procesi koji su vezani za ratne zločine i kršenje humanitarnog prava'', rekao je.

Hrvatska provodi ''određene pravne radnje''

Nije cilj vršiti pritisak na pravosuđe BiH, već uspostaviti kvalitetnu suradnju. Naglasio je i da ni jedna njegova izjava vezana uz slučaj uhićenja nije imala za cilj pritisak na pravosuđe BiH, nego za cilj imaju uspostavljanje kvalitetne suradnje kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina i općenito međunarodne suradnje u kaznenim pitanjima.

Rekao je i da Hrvatska provodi ''određene pravne radnje'', no da se ne radi o retorziji, odnosno odvraćanju istim mjerama. Novinari su ga, naime, pitali je li točno pisanje domaćeg tiska da i Hrvatska ima spremne optužnice protiv pripadnika Armije BiH.

''Mislim da, prije svega, svaki zločin koji je počinjen, treba procesuirati. Postoje određene pravne radnje, međutim tu se ne radi ni o kakvim mjerama retorzije, nego o postupcima, istragama koje, ako se za to pokaže osnovana sumnja, mogu postati pravi predmet'', odgovorio je Plenković.

Naglasio je i da bilo kojem od procesa ne smije biti selektivnog pristupa. Novinari su ga, naime, pitali je li riječ o političkim procesima, s obzirom na to da je i sam jučer na sjednici Vlade rekao kako je „indikativan tajming“ uhićenja u Orašju.

''Važno je da u procesima nema nikakvog selektivnog pristupa. Osobito ne u procesima za koje je očito da su se u nekoj široj, ranijoj fazi istrage, spominjala imena nekih drugih ljudi, neke druge nacionalnosti'', kazao je.

Potvrdio je i da se „u određenim dokumentima“ spominjalo i ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, ali da detaljnijih saznanja o tome u ovome trenutku nema.

Među uhićenima je Đuro Matuzović (64), umirovljeni general HVO i organizator obrane na području Orašja i ratni zapovjednik oraškog zbornog područja, čiji je odvjetnik u medijima izjavio da njegov branjenik neće biti „ničije žrtveno janje“, a na pitanje kako doživljava tu izjavu, Plenković ponavlja da će Hrvatska pomoći i njemu i svim uhićenima.

''Kao hrvatska vlada pomoći ćemo i njemu i svim drugim hrvatskim građanima u ovoj situaciji u kojoj su se našli. A kada je riječ o detaljima obrane o tome treba vidjeti s njegovim odvjetnicima i naravno uskladiti s interesima RH'', rekao je.

Josipović nije iznenađen uhićenjima u BiH

 Bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović nije iznenađen uhićenjima u BiH jer smatra da je "sada isplivalo nešto što se kuhalo dulje vremensko razdoblje".

"Naravno da je logično pitanje zašto nakon toliko godina, osobno na to nemam odgovor, ali da su optužnice dane u osjetljivom političkom trenutku - sasvim sigurno jesu", rekao je Josipović novinarima nakon svečanog obilježavanja dana zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Stajalište hrvatskih državnih tijela da se ni jedan zločin ne smije štititi i da Hrvatska treba nastaviti svoju proeuropsku politiku u odnosu na BiH je dobro polazište, ocijenio je Josipović.

Hrvatska kao država koja štiti sve svoje državljane mora učiniti sve da onima koji su optuženi pruži svu moguću pravnu pomoć, što nije bilo na najvišoj razini u nekim drugim slučajevima, i da obranama bude dostupna sva dokumentacija iz hrvatskih arhiva, rekao je.

Na novinarsku napomenu kako neki visoki državni dužnosnici tvrde da ništa nisu znali i nisu mogli znati, Josipović je ustvrdio kako to nije tako, jer su postojali "ne samo obavještajni podaci, nego i informacije koje su dolazile od samih građana Hrvatske i BiH, koji su bili pod određenim oblicima istrage i ispitivanja". "Znalo se za to i naprosto onaj tko kaže da nije znao nije se dobro informirao, podaci su postojali i bili su dostupni", ustvrdio Josipović.

Potvrdio je kako je on kao predsjednik Republike imao te informacije, no nije se bavio pojedinačnim imenima, niti se trenutno može sjetiti koji su točno događaji bili u pitanju, no zna da je bilo riječi o Mrkonjić Gradu. Onaj tko se želi informirati treba samo pogledati arhive, poručio je Josipović.

Na primjedbu da je Hrvatska neselektivno slala i davala na uvid materijale iz arhiva, Josipović je rekao kako on osobno ni Ured predsjednika nisu odlučivali što će se kome davati. Načelno govoreći, ako je riječ o otkrivanju ratnih zločna ni jedno državno tijelo ne bi trebalo činiti ništa što bi zaštitilo nekoga tko je eventualno kriv, smatra Josipović.

Na upit o sumnjama da se radi o politički montiranom progonu, Josipović je rekao kako on to ne može tvrditi te da ostaje na Vladi i predsjednici Republike da u kontaktima s državnim tijelima u BiH i dostupnim mehanizmima osiguraju pravično suđenje za svakog čovjeka.

To Hrvatska mora jamčiti svakom građaninu, naglasio je.