Pitanje popisa u BiH je političko pitanje

"Popis 2013. u BiH: ekonomska, socijalna i politička analiza" naziv je dokumenta ACIPS-a koji je prezentiran danas u Sarajevu, a tim povodom organizirana je i javna diskusija na kojoj su autori Adnan Huskić i Sead Fetahagić istaknuli da je pitanje popisa u BiH - političko pitanje.

Autor Huskić ističe da popis nije samo politika nego se radi o prikupljanju socio-ekonomskih podataka, ali, naglašava, u Bosni i Hercegovini to je primarno političko pitanje i to u segmentu u kojem se pokušava politička realnost "koju živimo 20 godina, cementirati".

Prema njegovoj projekciji dogoditi će se da će troetnički kontekst koji vlada u BiH kroz popis biti dodatno legitimiran, naglašavajući da će se popis obaviti prije nego je implementirana presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci".

Smatra da se popis pokušava provesti prije nego se izjednače prava svih građana u BiH, dodajući da se s provođenjem popisa žuri i domaćoj vlasti i Europskoj uniji da bi se "makar nešto u BiH prikazalo kao napredak, a kako će rezultati biti interpretirani i što ćemo s njima, to ćemo tek vidjeti".

Fetahagić je pojasnio da su autori radili na analizi dostupnih popisnica i izvještaja međunarodne monitoring misije te dodaje da iako je analiza ograničena kada je u pitanju metodologija, autori su uočili da su vlasti u BiH pitanje popisa stanovništva politizirali.

„Politizacija je prisutna kada se radi o etno-kulturološkim pitanjima, a istovremeno su zanemarena ključna pitanja poput ekonomsko-socijalnog i demografskog profila stanovništva u BiH, što su činjenice koje će služiti za razvojne strategije“ kazao je Fetahagić.

Uočeni su i problemi kada je u pitanju formulacija pojedinih pitanja, a autor Fetahagić dodaje da nije najjasnije definirana kakva će biti kontrola profesionalizma i metodološke neutralnosti popisivača tijekom popisa.

Demograf s Fakulteta političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu Mirza Emirhafizović kaže da će popis pokazati starosnu strukturu stanovništva što će biti značajan podatak budući da je prisutan trend starenja stanovništva i to može imati ozbiljne socio-ekonomske implikacije u budućnosti.

Zbog toga je važno, istaknuo je, kako će vladajuće strukture nakon objave rezultata kreirati adekvatne politike i to u prvom planu populacijsku i porodičnu politiku te razvojnu politiku odnosno na koji način će tretirati rezultate popisa.

Naglasio je da je potrebno da javno mnijenje vrši pritisak na vlasti da se ne bi zanemario taj segment popisa, a navodi i da je potrebno uključiti stručnu javnost i konsultirati eksperte jer je, prema njegovom stavu, primarni nacionalni interes kreiranje sveobuhvatne mjere populacijske politike.

Predsjednik ACIPS-a Anes Makul je kazao da je ovaj dokument izrađen da bi se pobliže javnost upoznala o značaju popisa te da bi se identificirali nedostaci u popisnici, ali i u organizaciji popisa.

Kazao je i da je greška što rezultati probnog popisa nisu objavljeni da bi se stručna javnost izjasnila i dala prijedloge za eventualne izmjene ili uvrštavanje još nekih pitanja u popisnicu.