PIC protiv jednostranih odluka
Na izvanrednoj trosatnoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) koja je završena u Sarajevu, članice PIC- donijele su zajedničku izjavu u kojoj je izražena zabrinutost trenutnim stanjem u Bosni i Hercegovini, potvrdio je novinarima veleposlanik Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov koji je i tražio ovu sjednicu zbog podnošenja zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije.
''Svaki od nas želio bi vidjeti ovu izjavu drugačije, ali zajednička izjava je bolja od nekih nacionalnih stavova. Ovakva situacija u zemlji mogla bi utjecati na djelovanje institucija vlasti. Smatramo da ne bi trebalo biti jednostranih odluka'', pojasnio je Ivancov.
Zaključak sjednice je, kaže ruski veleposlanik, da se djeluje na temeljima dijaloga i kompromisa, no potvrdio je da su predstavnici Republike Turske izdvojili svoje mišljenje iz jednog paragrafa zajedničke izjave.
''Takvo mišljenje iznijeli su na paragraf koji se odnosi na zabrinost trenutnim stanjem u državi i donošenje jednostranih odluka'', istaknuo je Ivancov.
Naglasio je i da državni sustav u BiH mora funkcionirati, ali to zavisi od svih sudionika a koji su na bh. političkoj sceni.
Agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde Safet Softić predao je danas u Haagu zahtjev za reviziju te presude, a takvoj odluci snažno su se usprotivili predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske koji već danima naglašavaju da za podnošenje tog zahtjeva nema suglasnosti unutar BiH.
Također, danas je u vezi s podnošenjem zahtjeva za reviziju presude izvanrednu sjednicu Predsjedništva BiH zakazao predsjedavajući Mladen Ivanić, ali je sjednica prekinuta, a odvojene press-konferencije imali su Ivanić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
BiH je 1993. godine podnijela tužbu protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde u Haagu, najvišoj sudskoj instanci u sustavu Organizacije ujedinjenih naroda (OUN).
Presuda je donesena 26. veljače2007. godine kojom je utvrđeno da je genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida, te utvrdivši samo propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju.
Ostavljen je desetogodišnji rok za podnošenje eventualnog zahtjeva za reviziju presude iz 2007. godine ukoliko se pronađu novi dokazi koji u trenutku donošenja presude nisu mogli biti poznati.
