Paralelni sudski sustav u Velikoj Britaniji provodi institucionalnu mržnju prema ženama

Machteld Zee, Nizozemka koja se bavi proučavanjem religije i multikulturalizma, napisala je knjigu 'Choosing Sharia' (Odabrati šerijat) u kojoj iznosi detaljne opise događaja za koje tvrdi da su se dogodili tijekom tri dana 2013., kada joj je bilo dopušteno da promatra događanja na dva najposjećenija šerijatska suda u Velikoj Britaniji, piše Daily Mail.

Vjeruje se da u Velikoj Britaniji djeluje 85 takvih sudova, većinom u sklopu džamija. Podaci su to iz istraživanja think-tanka Civitas. Ti su sudovi formirani tako da pomognu muslimanima da razriješe svoje financijske, obiteljske i bračne razmirice prema principima svoje vjere.

Sve je više bojazni da britanski šerijatski sudovi nameću ekstremizam, podcjenjuju ljudska prava i stvaraju paralelni sudski sustav čiji su osnovni principi u konfliktu sa zakonima Velike Britanije. Međutim, kritičare šerijatskog prava često se pod okriljem multikulturalizma, proziva islamofobima.

Zee je bilo dopušteno da prisustvuje saslušanjima pri Islamskom Šerijatskom Vijeću, najvećem šerijatskim sudom u Britaniji, smještenog u Leytonu, na istoku Londona. Iskustva koje je ondje prikupila dovela su je do zaključka da ti sudovi osuđuju ženske pripadnice religije na 'bračnu zarobljenost' te ne štite žrtve obiteljskog nasilja.

''U toksičnoj mješavini religioznog fundamentalizma, kulture i čvrsto povezanih zajednica, šerijatska vijeća podržavaju teoriju i praksu muške vladavine nad ženama'', napisala je.

Primjerice, prva presuda muslimanskog arbitražnog suda u Neneatonu (prvi britanski šerijatski sud čije su presude u skladu sa Zakonom o arbitraži, pravno obvezujuće) uključivala je zaključak rasprave o nasljedstvu između tri sestre i dva brata. Sud je ustvrdio, kako bi u skladu sa standardnim šerijatskim principima, muški nasljednici trebali dobiti dvostruko više novca nego nasljednice.

Unatoč njezinoj kritici o onome što naziva 'institucionalnom mržnjom prema ženama', Zee suce opisuje kao vrlo prijateljske. ''Nije problem u tome da su zli, već da je temelj njihovih pravnih ponašanja u sustavu islamskog šerijatskog prava, u kojem je osnovni fokus u tome da ženu načine ovisnom o njezinom suprugu i klericima'', kazala je.

Također, na jednom od saslušanja, mladi  muslimanski par koji ima nekoliko djece bio je zabrinut da bi njihov brak, koji je sklopljen prije nekoliko godina, mogao biti nevažeći.

Krivnja je na tehnikalijama islamskog zakona: žena se razvela od prvog supruga na sudu Velike Britanije, ali nije tražila vjerski razvod ili Talaq. Ovakvo kršenje muslimanskog običaja moglo bi značiti da je ona preljubnica.

Učenjaci nakon saslušanja zaključili su da bi jedan od potencijalnih načina da se par drži slova islamskog zakona, bio da par prođe kroz proces naziva Nikah Halala. To bi značilo da se razvedu, korak je to koji bi dopustio kleriku da legalno razvede ženu iz prvog braka. Potom bi prije ponovnog stupanja u brak s drugim mužem, morala biti u privremenom braku s trećim muškarcem. 'S trećim će muškarcem morati imati spolne odnose, razvesti se od njega, čekati da prođu tri menstrualna ciklusa. Potom se može vratiti ocu svoje djece', kazano je na šerijatskom sudu.

Ova procedura očito dolazi iz odlomka u Kuranu koji propisuje da nije zakonito za razvedenu ženu da spava sa svojim bivšim mužem, sve dok se ne uda za nekog drugog.