Pandemija, političke krize i poskupljenja

Pandemija koronavirusa s velikim brojem oboljelih, hospitaliziranih, ali i umrlih obilježila je i cijelu 2021. godinu u regiji. Broj oboljelih u proljeće u takozvanom trećem, a potom i u jesenjim mjesecima sve do kraja godine koji su obilježili četvrti val pandemije koronavirusa, na mjesečnoj razini u regiji iznosio je više stotina tisuća s visokom stopom smrtnosti.

Ova godina bila je i ona u kojoj je započeo proces cijepljenja protiv koronavirusa. Osim dvije, u drugoj polovici godine uvedena je i treća, booster doza cjepiva.

Iako je proces cijepljenja započeo gotovo s početkom godine ona je završena s relativno niskom stopom procijepljenosti stanovništva. Naime, osim Slovenije i Hrvatske niti jedna druga zemlja u regiji nije dostigla više od 50 posto cijepljenog stanovništva. A, i Slovenija i Hrvatska, unatoč stupnju cijepljenja većem od 50 posto, gotovo su na samom dnu po procijepljenosti na razini Europske unije.

S procijepljenosti stanovništva nešto većom od 20 posto Bosna i Hercegovina, ne samo da je najgora u regiji nego i cijeloj Europi.

Bez jedinstvenih certifikata kada je u pitanju proces cijepljenja

U pojedinim zemljama regije uvedene su potvrde o cijepljenju i preboljenu koronavirusa, odnosno negativan PCR test kao uvjet za dolazak na posao, prvo u zdravstvu, a potom obrazovanju i ostalim javnim ustanovama. To se prvenstveno odnosi na Sloveniju i Hrvatsku.

U Sloveniji je Ustavni sud krajem godine potvrde proglasio neustavnim, a Ustavni sud u Hrvatskoj ustavnim, s tim da su prikupljeni potpisi kojim se traži održavanje referenduma u Hrvatskoj o tom pitanju na kojem će se građani o tome izjasniti.

U BiH od najave uvođenja potvrda krajem godine nije bilo ništa s obzirom na to da je Vlada FBiH to pitanje prepustila da o njima odluče kantoni. Bosna i Hercegovina je i jedina zemlja u regiji koja nema jedinstvene certifikate kada je u pitanju proces cijepljenja.

Pojava omikrona

Kraj godine obilježila je i pojava nove varijante - omikron koronavirusa u regiji, iako se kako zdravstveni stručnjaci navode njegovo značajnije širenje u regiji Zapadnog Balkana očekuje tek u siječnju, odnosno prvim mjesecima 2022. godine za kada se najavljuje i novi, peti val pandemije koronavirusa.

Upravo sva događanja sa širenjem koronavirusa, odnosno donošenje pa popuštanje mjera, pa njihovo ponovno reaktiviranje uzrokovalo je da se na području regije Zapadnog Balkana u skladu s tim organizira i cjelokupan život, odnosno događanja.

Zbog širenja pandemije koronavirusa, posebno omikron varijante u glavnim gradovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije - Sarajevu, Podgorici i Ljubljani - neće se održati javni dočeci Nove godine. Istovremeno, unatoč lošim prognozama, javni doček nove godine bit će organiziran u Beogradu i u Zagrebu.

Blokada institucija

Druga polovica godine u Bosni i Hercegovini obilježena je i blokadom rada državnih institucija s obzirom na to da zastupnici iz bh. entiteta Republika Srpska, nakon što je doskorašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio izmjene odredbi Kaznenog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida i zločina u BiH, ne sudjeluje u radu državnog Parlamenta.

Uzaludni su bili i napori međunarodnih predstavnika da u razgovorima s diužnosnicima u BiH pokušaju deblokirati rad državnih institucija.

Posebno iz razloga jer su i samo imenovanje novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta osporili predstavnici vladajuće većine u bh. entitetu RS tražeći da se zatvori Ured visokog predstavnika u BiH.

Blokada rada državnih institucija uzrokovala je da Bosna i Hercegovina cijelu 2021. godinu okonča na odlukama o privremenom financiranju, odnosno bez budžeta institucija BiH, a samim tim i bez mogućnosti realizacije novih projekata i financiranja novih aktivnosti unutar već postojećih institucija. To se posebno negativno odrazilo na Oružane snage BiH i policijske agencije na razini BiH, uključujući Graničnu policiju, čiji pripadnici i djelatnici nisu dobili obećano povećanje plaća ni u 2021. godini.

Drugi dio godine obilježili su i pregovori oko izmjena Izbornog zakona BiH pod pokroviteljstvom specijalnog predstavnika SAD-a za izmjenu izbornog zakonodavstva Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, direktorice pri Europskoj službi za vanjske poslove sa čelnicima bh. stranaka, ali do dogovora nije došlo.

Pojedine stranke povukle su se iz procesa pregovaranja, kao što su SDP i DF, a isto je najavio i SDA obrazlažući da za to trenutno nema uvjeta dok traje blokada institucija BiH.

Eskalacija političke krize

Politička kriza u Bosni i Hercegovini eskalirala je u drugoj polovici godine kada je Narodna skupština bh. entiteta RS prvo donijela entitetski zakon o agenciji o lijekovima, iako se radi o materiji iz nadležnosti države, a isto je najavljeno i u oblasti Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, Suda i Tužiteljstva BiH kroz usvojene zaključke.

Iako se očekivalo, nije došlo do napretka u procesu pregovora zemalja regije u pridruživanju Europskoj uniji. Albanija i Sjeverna Makedonija nisu otvorile prva poglavlja u pregovorima za pristupanje EU-u, iako je Europski parlament ranije na to pozvao, a Europska komisija to i potvrdila.

U pitanju Albanije osporava se slaba borba protiv korupcije, a u slučaju Sjeverne Makedonije pojavio se problem s Bugarskom, koja blokira taj proces iz političkih razloga. Ni Bosna i Hercegovina nije u 2021. godini dobila status kandidata za članstvo u EU-u i jedina je uz Kosovo koja u regiji nema taj status u procesu pregovaranja s Europskom unijom.

Ipak, 2021. godina obilježena je uspostavom inicijative prvobitno nazvane "Mali Šengen" potom preimenovane u "Otvoreni Balkan" koji su podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.

Srbijanski predsjednik i albanski i sjevrenomakedonski premijeri su održali niz sastanaka u ovkiru ove inicijative u Beogradu, Skoplju i u Tirani na kojima su potpisali niz sporazuma koji znače pojednostavljenje carinskih propisa prilikom transporta roba, međusobna putovanja sa ličnim kartama, ali i jednostavniji proces i režim u oblasti izdavanja radnih dozvola i zapošljavanja.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija pozvale su i ostale zemlje regije, a prvenstveno Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo, da im se priključe u tom procesu.

Iako se očekivalo nije došlo ni do pomaka u pregovorima na rješavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine. Odluka kosovskih vlasti da ne priznaju srbijanske registarske oznake na teritoriji Kosova uzrokovala je zategnute odnose i njihovu eskalaciju zbog čega su danima bile blokirane prometnice na sjeveru Kosova, nastanjenom uglavnom srpskim stanovništvom. Odluka je bila uvedena kao kontramjera kosovskih vlasti s obzirom na to da Srbija već godinama ne omogućava upotrebu kosovskih tablica na svojoj teritoriji.

Turistička sezona 

Ljetno razdoblje u 2021. godini bilo je vrijeme kada je bilo manje slučajeva koronavirusa pa su tako turističke sezone, prvenstveno u Hrvatskoj i Crnoj Gori bile iznimno dobre, u pojedinim dijelovima čak bolje i od rekordne 2019. najviše zbog činjenice da većina građana nije mogla putovati bez većih komplikacija po Evropi i svijetu, ali i činjenice da je sve više turista iz Europe dolazilo prvenstveno na ljetne odmore u Hrvatsku i Crnu Goru.

U Srbiji su drugi dio godine obilježili prosvjedi velikog broja građana koji su tražili odgovorniju politiku kada je u pitanju zaštita okoliša i davanje pod koncesije prirodnih bogatstava u toj zemlji.

Zbog poraza njegove stranke, SDSM, na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji ostavku na mjesto premijera podnio je Zoran Zaev.

Odlazak ljudi

Protekla godina obilježila je i rekordni odlazak ljudi, prvenstevno iz Bosne i Hercegovine, koji je za samo pola godine, prema neslužbenim podacima, dostigao skoro 90.000, a kriza je vidljiva i u oblasti energetike koja je dovela do poskupljenja cijene električne energije za industriju.

Iako sve zemlje regije izvještavaju o rastu prosječne plaće tijekom ove godine, u realnom životu ta poboljšanja su veoma malo ili nikako vidljiva s obzirom na enormna poskupljenja životnih namirnica, posebno kada je u pitanju meso, mlijeko, ulje, pekarski proizvodi, ali i cijene povrća koje su dostizale i rekordne iznose.

Tijekom 2021. godine, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini, a bio je i u prvoj službenoj posjeti Crnoj Gori. U službenoj posjeti Hrvatskoj boravio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, u Bosni i Hercegovini i Srbiji je boravio ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. U oproštajnoj posjeti, kako su je nazvali, gotovo na kraju svog mandata u posjeti Srbiji i Albaniji boravila je i donedavna njemačka kancelarka Angela Merkel.