Pandemija će ostaviti trajne posljedice na “velike” sudske procese

Pandemija izazvana pojavom koronavirusa ostavit će posljedice i na brojne sudske postupke u Državnom sudu i drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, gdje su suđenja s više od pet optuženih obustavljena već šest mjeseci, zbog čega će najviše propatiti obitelji žrtava koje ionako predugo čekaju na pravdu, kažu pravni stručnjaci za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Zbog manjka prostornog kapaciteta u Sudu Bosne i Hercegovine dodatno se usporava procesuiranje ratnih zločina, jer su preporuke kriznih stožera da se suđenja s velikim brojem optuženih i branitelja obustave do daljnjeg.

“Zbog specifičnosti situacije, suđenja se organiziraju u postojećim sudnicama samo u jednoj smjeni, dok se raspoložive sudnice ravnomjerno raspoređuju na ročišta Odjela I, II i III. Nakon svakog završenog suđenja, vrši se dezinfekcija prostora, te sudnice nije moguće koristiti do sljedećeg dana, uz izuzetak u odnosu na pritvorske predmete iz razloga hitnosti”, rečeno je za BIRN BiH iz Državnog suda.

Odredbe Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) propisuju da nakon šest mjeseci od održavanja zadnjeg ročišta, stranke u postupku imaju pravo da traže ponovno pokretanje suđenja, što bi svakako bio ogroman problem za već preduge sudske procese.

“Zamislite situaciju da, nakon tri ili četiri godine suđenja za ratni zločin, neko zatraži mogućnost ponovnog pokretanja postupka. Ova situacija traje predugo i mislim da Sud BiH nije pronašao rješenje da premašuje situaciju iako je u mogućnosti da to uradi. Imamo sudnicu broj ‘šest’, koja omogućava tako nešto. Uvijek je poluprazna i smatram da suđenja u predmetima s više od pet optuženih mogu biti održavana u takvoj sudnici”, rekla je Lejla Čović, advokatica koja zastupa optužene u šest “velikih” predmeta na Državnom sudu, dodavši kako smatra da Sud nije uložio dovoljno napora za rješavanje ove situacije.

Ona je mišljenja da se suđenja koja imaju manji broj optuženih mogu češće zakazivati, kao i da se ovakvom situacijom krše prava optuženih koja su im zagarantirana konvencijama a koja se tiču efikasnog vođenja krivičnog postupka.

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), smatra da predsjednici sudova trebaju riješiti pitanje organizacije prostora i korištenje resursa.

“Naša je odluka bila da tu procjenu ostavljamo predsjednicima sudova. Broj ljudi je suštinski neograničen, ali se moraju poštovati mjere. Nisam siguran da smo spremni da donesemo odluku o ukidanju zdravstvenih mjera zaštite. Zbog toga smo tu procjenu i organizaciju suđenja s velikim brojem sudionika ostavili predsjednicima”, kazao je Tegeltija.

Odvjetnik Miodrag Stojanović već šest mjeseci nije nazočino suđenjima u pet “velikih” predmeta, gdje brani jednog od optuženih. Smatra da je pandemija sve u BiH, pa tako i sudove, zatekla nespremne. Posljedice će, rekao je Stojanović, biti ogromne.

“Imate dosta optuženih koji su u godinama, pa i kada krenu suđenja, bit će teško osigurati njihovo prisustvo u sudnicama, prvenstveno jer su rizična grupa. Isti je slučaj i sa svjedocima. To je još veći problem jer vrijeme čini svoje. Mnogi od svjedoka, što je meni poznato, mijenjali su adrese, tijekom pandemije otišli kod djece u inozemstvo da žive. Kako ih ponovo osigurati da dođu u sudnicu?”, kazao je Stojanović za BIRN BiH.

Pravno je pitanje hoće li suđenja morati početi iznova da se odvijaju, zbog proteka vremena po ZKP-u, rekao je Stojanović.

“Imate i problem sa sudskim vijećima. Neki od članova vijeća su bili pred penzijom, što znači da se postupci prilikom zamjene člana vijeća moraju voditi iznova. Stvorit će se jedna atmosfera kaosa unedogled ako se ovako nastavi, a najveću cijenu plaćaju obitelji žrtava, jer ionako predugo čekaju istinu o svojim najmilijim”, kazao je Stojanović.

Dugogodišnja odvjetnica i sutkinja Vasvija Vidović drugačijeg je mišljenja – da Sud BiH radi sve što je u njegovoj mogućnosti. Pravne posljedice su neminovne, smatra ona, ali ništa ne smije biti iznad ljudskog zdravlja, rekla je Vidović.

“Znate i sami da je virus ušao i u sam Sud BiH, kao i među advokate. Vrlo opasno je u vrijeme pandemije riskirati s masovnim suđenjima, jer imamo i sudnica koje čak nemaju ni dovoljnu ventilaciju. Smatram da Sud BiH u okolnostima pandemije radi maksimalno efikasno i da se svi moraju prilagoditi situaciji kako bi se našla ta neka sredina”, kazala je Vidović za BIRN BiH.

Kao primjer sudske prakse navela je Veliku Britaniju, gdje je zabranjeno okupljanje više od pet osoba u jednoj prostoriji.

Po donošenju odluke o popuštanju mjera, počelo je zakazivanje pojedinih suđenja početkom lipnja ove godine, ali se do daljnjeg neće voditi suđenja s velikim brojem optuženih, potvrdila je tada za BIRN BiH Minka Kreho, predsjednica Kaznenog odjeljenja i sutkinja Suda BiH.

U odluci je navedeno da se ročišta mogu organizirati i zakazivati samo na način i u prostorijama u kojima je moguće osigurati adekvatnu fizičku distancu svih optuženih i ostalih sudionika u postupku. Trenutno se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi više od 15 predmeta koji imaju veći broj optuženih.

“Neće moći nikako, jer ima puno više predmeta s deset i preko deset optuženih. Morat ćemo sačekati novu odluku Kriznog stožera, ili kad se ovaj virus smiri, pa da krenemo s tim suđenjima. Jer iako nam je sudnica ‘šest’ najveća, ne možemo. Možemo do šest optuženih tu da smjestimo. Ne možemo ni sedam, a kamoli 17 optuženih smjestiti. Nažalost, ne možemo te predmete još uvijek zakazivati”, rekla je Kreho ranije.