Oštra polemika vođena je večeras u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) između Srpske demokratske stranke (SDS) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) o Nacrtu zakon o ispitivanju porijekla imovine, koji predviđa da sva imovina za koju ne postoji zakonski osnov sticanja, predstavlja imovinu koja treba biti vraćena RS-u.
Iz SDS-a su kazali da je cilj predlaganja ovog zakona da se pokaže da li ima političke volje za usvajanje ovakvog zakona u RS, dok su u SNSD-u ostali pri tvrdnjama da je zakon neprovodiv.
Poslanica SNSD-a Dušica Savić rekla je u obraćanju parlamentu da je nacrt neusaglašen s Ustavom RS-a, te još nekim zakonima, da podržava donošenje ovakvog zakona, ali da predloženi akt ima pravne nedostatke.
''Osnovni nedostatak ovog zakona je što je u potpunoj suprotnosti s pretpostavkom nevinosti'', kazala je ona i dodala da nacrt nije dobro regulirao ni neprovredivost stana i sporno je i njegovo retroaktivno djelovanje.
''Ovaj zakon je loše napisan, neprimjenjiv i neprovodiv'', kazala je Savić i dodala da bi se usvajanjem ovog zakona narušili ustavni principi i zakoni.
Poslanik SDS-a Miroslav Kojić u reagiranju na ove stavove kazao je da se zakon može pravno "popraviti".
''Zakon treba pokazati da li u RS ima političke volje za njegovo donošenje'', naglasio je Kojić i dodao da je i predložen u formi nacrta kako bi se mogao mijenjati do što boljeg rješenja.
Njegov stranački kolega Nedeljko Glamočak odbacio je tvrdnje koleginice Dušice Savić da je zakon u koliziji s ustavnom i pravnim zakonima, a i poslanik Demokratske partije Vojislav Gligić također je upitao kako je moguće da je, ako je, neustavan, Zakonodavni odbor dao suglasnost da se zakon uputi u parlamentranu proceduru.
Naglasio je na kraju da je i Vladino tajništvo za zakonodavstvo dalo mišljenje da zakon ima ustavni osnov.
Poslanik SDP BiH Slobodan Popović kazao je da je RS potreban zakon kojim bi se ispravilo ono što je učinjeno u “pljački” društvene imovine, a zatim i njenoj legalizaciji.
On je kazao da neki ’90.godina nisu imali u džepu ni da plate račun u kafani, a danas se ne može ni sagledati što sve posjeduju, dok je sve više siromašnih.
''Svaki dan socijalne razlike postaju sve veće i svaki dan je sve više onih koji nemaju ni za osnovne potrebe'', kazao je Popović ističići da je i ovaj zakon pokušaj da se promjeni društvena svijest kod građana i da bude “početak priče” u stvarnoj borbi protiv kriminala i korupcije, po ugledu na onu koja se sada vodi u Srbiji.
Očekuje da će u tom podršku dati svi poslanici, jer mora postojati ravnopravnost i pravna država jednaka za sve građane.
Zakon se odnosi na imovinu stečenu poslije 1. travnja 1992.godine, od kada više nije mogao vrijediti zakon o ispitivanju imovine, koji je postojao u nekadašnjoj Jugoslaviji i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM, na dan sticanja imovine.
''Zakon o ispitivanju porijekla imovine u RS-u odnosi se, prije svega, na dužnosnike, sve nositelje političkih funkcija, bez obzira na kojoj su razini vlasti, a koji su te funkcije vršili od 1. siječnja 1992.godine. Obuhvaća sve dužnosnike koji su državljani RS-a'', kazao je šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Gavedarica obrazlažući ovaj zakon.
Nadležnost za provođenje zakona odnosi se na Poreznu upravu RS-a, koja će formirati posebnu jednicu nadležnu za ova pitanja, a koja će voditi financijsku istragu radi utvrđivanja porijekla imovine. Istraga se pokreće po službenoj dužnosti, po prijavama građana ili svake godine za sve nositelje najviših državnih i javnih funkcija, koji su dužni dostaviti podatke o svojoj imovini, bez obzira na to da li je ona uvećana ili umanjena.
Porezna uprava RS-a, u roku od šest mejseci od dana objavljivanja zakona, mora ispitati porijeklo imovine svakog predsjednika parlamentrane političke stranke, vodećeg političkog, javnog, sudskog, izvršnog i zakonodavnog dužnosnika u RS-u.
Ključni postupak se provodi, po parničnom postupku u sudu, koji donosi konačnu presudu o oduzimanju imovine. Za raspravu je prijavljeno više poslanika i očekuje se da rasprava o ovom pitanju bude nastavljena i sutra.