Osobe bez legaliziranog boravka u BiH u riziku da postanu žrtve trgovine ljudima

Pripadnici romske populacije posebno su podložni da postanu žrtve trgovine ljudima, istanuto je iz Udruženja Faros povodom Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima. Trgovinom ljudima, prema Udruženju Faros, najviše su pogođene mlade žene i majke koje imaju više djece.

Među ovom socijalno marginaliziranom kategorijom društva nalaze se i državljani i državljanke Bosne i Hercegovine, ali i susjednih zemalja: Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske koji žive na teritoriji BiH i koji su osnovali porodice sa državljanima BiH. Među njima su oni koji nemaju boravišni status u BiH i kojima je često potrebna pomoć i podrška u reguliranju boravka.

Pravnica i direktorica nevladine organizacije "Zemlja djece u BiH" u Tuzli Mirsada Bajramović kaže da su stranci, koji nemaju legalan boravak u BiH, uvijek u visokom riziku da postanu žrtve trgovine ljudima, odnosno u riziku su od eksploatatorskih organizovanih kriminalnih grupa.

Stranci bez odobrenja za boravak u BiH su pravno nevidljivi, ističe Ingrid Halbritter, koordinatorica projekta u Udruženju Faros.

''Stranci koji nemaju odobren boravak u BiH ne mogu zasnovati legalan radni odnos, nemaju zdravstveno osiguranje i zbog toga imaju ograničen ili nikakav pristup zdravstvenom sistemu te nemaju pravo na socijalne usluge. Posebno je problematična situacija onih koji nemaju osobne dokumente i ne mogu ih pribaviti bez podrške iz zemlje porijekla. Djeca tih žena ne mogu se upisati u matične knjige. De facto su apatridi'', kazala je Halbritter.

Udruženje Faros već niz godina podržava strance u stanju socijalne potrebe u dobivanju pravnog statusa u BiH.

''Zajedno sa našim korisnicima posjetimo državne institucije, pribavimo dokumente iz zemlje porijekla i iz BiH i platimo troškove taksi i na taj način im omogućimo da dobiju odobrenje za privremeni boravak, da mogu produžiti boravak i na kraju dobiju državljanstvo BiH'', ističe Halbritter.

Iz Farosa naglašavaju da se socijalno ugroženi stranci bez boravišne dozvole ne smiju isključivo vidjeti kao prekršitelji zakona, već najprije kao potencijalne žrtve trgovine ljudima kojima je potrebna posebna zaštita i podrška.

''Ti ljudi trebaju na neki način jedan vid pozitivne diskriminacije i podršku od strane državnih institucija i civilnog sektora, kako bi mogli ostvariti svoja ljudska, socijalna, ekonomska i politička prava i biti otporniji prema svim oblicima trgovine ljudima. Neophodna je uska suradnja između državnih i nevladinih aktera'', naglasila je Halbritter.

Faros nudi besplatno pravno savjetovanje i upute za pokretanja postupka legalizacije boravka te poziva pogođene strance u stanju socijalne potrebe kojima je potrebna pomoć u dobijanju ličnih dokumenata i boravišne dozvole da se jave putem email-a na pravabih24@gmail.com.

Problematiku ilegalnog boravka u BiH tematizirao je Faros i predstavio u videu "Nevidljivi ljudi“.

Aktivnost se provodi u okviru projekta "Svjetionik slobode. Naš put ka zaštiti romske populacije od trgovine ljudima'' uz podršku USAID-a kroz Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID/INSPIRE, priopoćeno je iz Udruženja Faros.