Osniva se fond za obranu novinara

Fond za obranu novinara BiH Udruženja novinara BiH bi od naredne godine trebao profunkcionirati, a cilj je da to bude dugoročni i održivi način zaštite novinara tijekom obavljanja njihove profesije.

Osim direktne zaštite novinara, cilj je i da se novinari ohrabre da slobodnije istupaju i da ne postoji strah da bi mogli trpjeti posljedice zbog svog izvještavanja, posebno kada su u pitanju političari i druge javne ličnosti koje imaju veliku moć, prenose Nezavisne novine.

Sve manje zaštićeni

Marko Divković, predsjednik "BH novinara", kaže da sva dostupna istraživanja koja su provedena u BiH u proteklom periodu pokazuju da su novinari sve manje pravno i ekonomski zaštićeni, a situacija se, posebno nakon donošenja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u RS, samo pogoršava. On ističe da i sada postoje mehanizmi zaštite novinara kroz linije za pomoć, ali da obim poslova nije omogućio da se svim zahtjevima uvijek na vrijeme izađe u susret.

"Fond će imati drugačiju strukturu i mnogo veće mogućnosti da pomogne jer se, nažalost, može očekivati da će potrebe samo rasti", rekao je Divković.

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja, kaže da će nacrt budućeg fonda biti usvojen do kraja godine, a da bi naredne godine onda trebalo da radi u punom kapacitetu.

Objasnila je da je riječ o sveobuhvatnom sustavu pravne zaštite dizajniranom na način da bude dugoročno održiv. On bi, pored pravne pomoći, novinarima trebalo da pruži i mogućnosti za edukaciju. Posebno je naglasila održivost ovog fonda, s obzirom na to da, kako ističe, Udruženje već 20 godina pruža besplatnu pravnu pomoć novinarima u cijeloj BiH. Rudić je naglasila da u BiH trenutno postoji više od 300 tužbi za klevetu, a da Udruženje radi s 22 odvjetnika na više od deset posto tih slučajeva. Osim toga, vode se i 43 slučaja strateških tužbi protiv javnog djelovanja, odnosno u žargonu poznatijih kao "slap tužbe".

Podsjećamo, radi se o vrsti tužbi koju podnose osobe koje se nalaze na poziciji moći ne nužno s ciljem da procese dobiju, nego da novinare zastrašuju kroz sudske procese koji se često mogu provoditi kroz duži period i uz znatne finansijske troškove. Dugoročno, cilj fonda je, kako je rečeno, unapređenje medijskog okruženja i pravnog okvira u BiH.

Bez motivacije

Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka i članica Kluba novinara Banja Luka, rekla nam je da će nakon stupanja odredaba o ponovnoj kriminalizaciji klevete u Krivičnom zakoniku RS posebno važno biti obezbijediti novinarima pravnu pomoć, te da postoji linija za pomoć novinarima koja nudi tu vrstu usluge.
"Bilo bi važno da imamo fond koji bi osigurao i određena novčana sredstva za one koji rade u medijima pod pritiskom vlasnika ili urednika ako trpe pritisak jer žele da istražuju određene teme jer se svi plaše posljedica", rekla je Smiljanićeva.

Prema njenim riječima, dugoročan problem je što mladi ljudi nemaju nešto što bi ih moglo motivirati da uđu u profesiju, a takođe, kako je istaknula, dio njih nema ispravnu predstavu šta novinarstvo znači.
"Koliko sam ja uspjela posljednjih godina da upratim, mladi studenti koji se odlučuju da studiraju novinarstvo žele biti glasnogovornici, ili da imaju svoju emisiju na televiziji, a novinarstvo je zapravo mnogo više od toga", rekla je ona.

Tvrdi da novinari i mediji mogu da promijene dosta toga u društvu, posebno ako se postigne sinergija kada više medija konstantno prati određenu temu.