Oružane snage BiH imaju ispravna četiri tenka i sedam helikoptera

Na popisu 145 zemalja svijeta čije vojne snage analizira američki portal Global Firepower Bosna i Hercegovina se nalazi na 133. mjestu i, u odnosu na godinu dana prije, procijenjeno je kako je njezina operativna moć lošija. Taj se popis kreira na temelju više parametara, čak njih 50, kako bi se odredio indeks vojne moći. Global Firepower provjerava broj naoružanih vojnika, tenkova, topničkog oruđa, letjelica, površinu zemlje, zatim državni proračun i brojne druge parametre, piše Večernji list.

Hrvatska i Srbija ispred

Ispred BiH dvostruko bolju poziciju ima Republika Hrvatska, koja je prije nepunih četrnaest godina postala zemlja članica NATO saveza. Po tome istraživanju, Hrvatska zauzima 69., a Srbija pak 58. mjesto na svijetu. Nedaleko od BiH nalazi se Crna Gora, koja je pozicionirana na 128. mjestu. Zašto je to u slučaju Bosne i Hercegovine tako, ponajprije odgovor leži u jako niskim proračunskim izdavanjima za Oružane snage i Ministarstvo obrane.

Naime, u proračunu BiH pojedinačno najveća stavka su troškovi Ministarstva obrane. Prosječan godišnji vojni proračun iznosio je oko 143 milijuna eura u posljednjih pet godina. Od tog iznosa, oko 92 milijuna eura troši se na plaće, koje su također jako niske, zbog čega se mali broj ljudi odlučuje obući odore. Više od 25 milijuna eura namijenjeno je za smještaj i putne troškove vojnika i civilnih zaposlenika s obzirom na to da veliki broj njih ne spava u vojarnama, već unajmljuje stanove ili putuje na posao. Ostatak se odnosi na hranu, grijanje, gorivo, dok za obnavljanje naoružanja ostaje jako malo novca.

To je razlog zbog čega BiH ima jako malo novca za nabavu, pa i za održavanje svojih oklopnjaka, letjelica, pa čak i kamiona. Tako Oružane snage imaju samo četiri ispravna tenka od ukupno 69, koliko ih se nalazi u skladištima. I u tome slučaju radi se o doniranim tenkovima BiH se nalazi daleko iza susjeda, a američki portal koji svake godine pravi listu najmoćnijih vojnih zemalja svijeta Bosnu i Hercegovinu pozicionirao je na nisko 133. mjesto.

Što je od opreme ispravno?

Oružane snage BiH imaju četiri ispravna tenka i sedam helikoptera M60A3 koje je BiH dobila 1996. godine kada ih je tadašnjoj hrvatsko-bošnjačkoj Vojsci Federacije FBiH donirala američka vojska u sklopu kampanje ''Obuči i opremi'', čiji je cilj bio sustići Republiku Srpsku. Nešto najveći su donator Oružanih snaga BiH za koje se izdvaja tek 0,6 posto iz državnog proračuna.

Najveći dio novca odlazi za plaće vojnika, gotovo ništa za modernizaciju bolje, ali također loše je stanje s oklopnim transporterima. Od 74, koliko ih imaju Oružane snage, tek je ispravno njih 24 posto. Ništa bolje stanje nije ni s letjelicama. Iako Oružane snage Bosne i Hercegovine nemaju svoje zrakoplove, ali imaju helikoptersku postrojbu. Ispravnih ih je tek 16 posto, odnosno svaka peta. U pogonu je pet američkih UH 1 helikoptera te dvije Gazele zaostale još iz vremena Jugoslavije, odnosno JNA. Jedan radarski uređaj je također ispravan. BiH posjeduje i nekoliko protuzračnih sustava. Tek trećina kamiona Oružanih snaga je također operativna.

Oko 64 posto topničkog oruđa i oružja je ispravno, a daleko najbolje stanje je s lakim pješačkim naoružanjem, od čega je 65 posto u ispravnome stanju. Radi usporedbe, proračun BiH iznosi 280 milijuna maraka, Hrvatske 1,96 milijardi, dok Srbija izdvaja oko 2,4 milijarde maraka. Radi usporedbe, Srbija ima 242 tenka, no radi se o oklopnjacima čija je starost iznad 40 godina koje im je donirala Rusija.

Donacija SAD-a

Istodobno, Hrvatska ima 75 tenkova tipa M-84 koji su modernizirani u skladu s NATO standardima. Hrvatska već dulje vrijeme planira nabavu njemačkih tenkova Leopard, ranije je nabavila dalekometne haubice, a uskoro u Hrvatsku stižu borbeni zrakoplovi Rafal pete generacije, nakon čije nabave će biti najnaprednija u ovome dijelu Europe.

Četiri ispravna helikoptera HU 1 donacija su Sjedinjenih Američkih Država, a jedna od tih letjelica prošle se godine prevrnula prigodom polijetanja te je posve uništena. Tijekom prošle godine Ministarstvo obrane zatražilo je dodatnih 200 milijuna eura za moderniziranje, no taj je prijedlog odbio tadašnji srpski član Predsjedništva Milorad Dodik koji se zauzima za potpuno razvojačenje Bosne i Hercegovine