Oprema OSBiH: Uniforma je od kolege koji je otišao u mirovinu, možda je još netko naslijedi

"Rezervnu uniformu nosimo kad su specijalne prilike, da izgledamo pristojno. Nove čizme dobio sam prije dvije godine. Tad sam dobio i hlače za posla, ali polovne. Nosio ih je kolega koji je otišao u mirovinu, a njemu su bile rezervne i bile su k'o nove. Sljedeće godine ja idem u mirovinu i možda će ih netko naslijediti".

Ovako za Radio Slobodna Europa govori jedan vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (BiH) čije ime i prezime poznato redakciji, ukazujući na problem sa nedostatkom uniformi.

Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) nedostaju nove uniforme nakon što su Sjedinjene Američke Države zaustavile dugogodišnje donacije.

Američka vlada je proteklih godina osiguravala potrebne količine odora kroz program "Financiranje stranih prijateljskih vojski" (FMF/FMS). Amerikanci su osigurali i korištenje autorskih prava na dizajn (boje i oblik "šara"), pa su vojnici u BiH nosili iste ili slične uniforme kao i dio američkih vojnika. Bosna i Hercegovina je ostatak kupovala.

Problem je nastao nakon što je američka vojska izbacila iz upotrebe tako dizajnirane uniforme.

Vlasti u BiH imale su dvije mogućnosti. Promijeniti vlastiti dizajn i zamoliti SAD da im osigura autorska prava na novi dizajn i donira dio uniformi što ovisi o dobroj volji te zemlje.

Druga mogućnost je da BiH zadrži postojeći ili napravi svoj novi dizajn i iz proračuna kupi odjeću za vojnike.

Ministarstvo obrane BiH je zatražilo da se u proračunu za prošlu godinu za Oružane snage osigura dodatnih 200 milijuna eura za modernizaciju, pored oko 150 milijuna eura za plaće, hranu i gorivo.

Prijedlog je u Predsjedništvu BiH odbio tadašnji član Milorad Dodik koji se godinama protivi povećanju proračuna za vojsku.

Oružane snage Bosne i Hercegovine broje oko 10.000 profesionalnih vojnika. Glavni zapovjednik je tročlano Predsjedništvo BiH gdje se sve odluke moraju donositi jednoglasno.

Nema viška uniformi

Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine je krajem 2022. napravilo odluku o nabavci nove terenske odore. Raspisan je tender, a otvaranje ponuda je predviđeno za kraj siječnja.

Mirko Okolić, zamjenik ministra obrane BiH za upravljanje resursima kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) da trenutno nema nijedne uniforme koja je višak.

"Trenutno imamo dovoljno uniformi, ali nemamo nijednu viška. Raspisali smo međunarodni tender vrijedan oko 1,3 milijuna maraka (oko 670.000 eura). Otvaranje ponuda predviđeno je do kraja mjeseca. Jako je važno da ovaj tender uspije. Ako ne uspije, bit će teška situacija", kazao je Okolić za RSE.

Ministarstvo obrane BiH je krajem 2022. napravilo odluku o nabavci nove terenske odore.

Prema procjenama Ministarstva, na uniforme bi se u idućih deset godina trebalo uložiti oko 14,5 milijuna eura ili oko 1,45 milijuna eura godišnje.

Sifet Podžić, ministar obrane BiH kazao je za RSE da će tražiti da se odluka stavi na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH održane 30. prosinca 2022. Njegov prijedlog odbila je tehnička državna vlada na čijem čelu je Zoran Tegeltija, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

SNSD, na čijem čelu je Milorad Dodik, godinama se protivi povećanju budžeta za vojsku, a najavljivali su i "vraćanje nadležnosti" s države na entitet Republika Srpska, raspuštanje zajedničke vojske i formiranje entitetske vojske.

Prijedlog je odbijen i u budžetu za 2022. godinu je za modernizaciju odobreno oko milijun eura.

"Nije to toliko loše kad znamo kakva je politička i ekonomska situacija u BiH. U više navrata smo tražili da se obnove uniforme i oprema. Vjerujem da će nove vlasti imati više razumijevanja", kazao je za RSE Uzeir Šandal, predsjednik Sindikalne organizacije Ministarstva obrane BiH. Novo Vijeće ministara BiH nakon izbora 2. listopada nije formirano, a zasad je samo Borjana Krišto imenovana za mandatarku.

Ovisni o donacijama

U proračunu BiH pojedinačno najveća stavka su troškovi Ministarstva obrane. Prosječan godišnji vojni proračun iznosio je oko 143 milijuna eura u posljednjih pet godina.

Od tog iznosa, oko 92 milijuna eura troši se na plaće.

Više od 25 milijuna eura namijenjeno je za smještaj i putne troškove vojnika i civilnih uposlenika, budući da veliki broj njih ne spava u kasarnama, već iznajmljuje stanove ili putuje na posao.

Ostatak novca odnosi se na "tekuće troškove", odnosno hranu za vojnike, goriva za vozila i zagrijavanje kasarni i slično. Za kupovinu nove opreme šta ostane.

U kakvom su stanju Oružane snage BiH govori posljednji objavljeni izvještaj parlamentarnog vojnog povjerenika za 2021. godinu, prema kojemu je ispravno samo 11 posto teretnih i 50 posto putničkih vozila.

Što se tiče borbenih vozila, ispravno je oko 50 oklopnjaka, te šest tenkova M60, koji su, također, američka donacija s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina. Prosječna starost navedenih vozila je 40 godina.

Ispravna su tri od četiri helikoptera koje je SAD donirao 2021. godine, a BiH nema borbene avione, dronove i slične letjelice.

Od 2017. godine, kad je usvojen dokument Pregled obrane i dokument o modernizaciji Oružanih snaga BiH do danas iz proračuna BiH za modernizaciju su izdvojena samo sredstva osigurana kroz unutarnju preraspodjelu novca u Ministarstvu obrane BiH.

Ostatak su donacije opreme, najviše iz SAD-a, Velike Britanije i Turske, ali i iz Kine.

Amerikanci su, naprimjer, krajem 2021. donirali četiri nova helikoptera, vrijedna oko 38,5 milijuna dolara.

Dodatno su iste godine izdvojili 500.000 dolara za izgradnju centra za cyber-sigurnost. SAD su u julu donirale i 21 vozilo Humvee čija je ukupna vrijednost 26 milijuna dolara.

Washington je najavio da će tijekom 2023. godine donirati BiH napredne simulatore vožnji helikoptera vrijedne 12 milijuna dolara, te dva nova helikoptera vrijedna 23 milijuna dolara.

BiH u Akcijskom planu za članstvo u NATO

BiH je formalno u Akcijskom planu za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), a pravila NATO-a nalažu izdvajanja za vojsku u iznosu od dva posto bruto državnog proizvoda (BDP).

Prema tom pravilu, ako je prosječan godišnji BDP u BiH oko 22 milijarde eura, ova zemlja bi za vojsku trebala izdvajati oko 440 milijuna eura ili tri puta više nego što trenutno izdvaja.

Oružane snage BiH formirane su 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane, sa Vojskom RS-a.

Njihovom formiranju prethodila je reforma odbrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske (Vojska RS-a i Vojska FBiH).

Više od 400.000 vojnika u tri vojske, za kratko vrijeme je raspušteno i formirana je profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika koliko ih je približno i danas.