OHR u problemima, Inzko nema ni za 'kiriju'

Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini muči se s financijama, a koliko je stanje dramatično govori i neslužbena informacija do koje je Faktor došao prema kojoj su zamalo bili i deložirani iz zgrade u Sarajevu.

Valentin Inzko i sam je rekao da će vjerojatno biti posljednji visoki predstavnik u BiH . OHR se sigurno neće zatvoriti još neko vrijeme, budući da je i daytonska kategorija, međutim upitni su i njegov kapacitet i stvarne mogućnosti pa i uopće želje za nekim djelovanjem i miješanjem u svoje nadležnosti BiH.

Sve smanjeno za pola

Prema podacima od prošle godine, u OHR-u radi 89 domaćih zaposlenika i 15 stranih državljana među kojima je i šef Valentin Inzko.

Od 2009. godine, kad je imenovan kao vjerojatno posljednji visoki predstavnik, budžet mu je smanjen za 47 posto, a broj osoblja za 53 posto! U međuvremenu je od OHR-a izdvojena funkcija specijalnog izaslanika EU-a koju sad obavlja šef Kancelarije EU-a u BiH, a i ta funkcija je zamalo ukinuta u veljači ove godine jer u Briselu je smatraju suvišnom. Sve ovo navedeno je i u Inzkovim izvještajima o poslovanju koje šalje u Ujedinjene nacije i objavljuje na službenim stranicama. Prvi egzistencijalni problem s kojim se Inzko suočio bio je prostor za smještaj osoblja. Kirija u zgradi Unioninvesta u sarajevskim Kovačićima postala im je preskupa, pa se išlo na varijantu traženja jeftinijeg. Međutim, gdje god su pokucali na vrata, vlasnici poslovnih prostora su mu, čuvši o kome je riječ, odmah na papir stavili još "papreniju" brojku.

Na kraju su ostali u istoj zgradi jer su dobili popust od dvadesetak posto u odnosu na prijašnju cijenu. Istovremeno su dobili i manji prostor, jer su neke kancelarije zaključane pa se sad moraju malo "gurati". Tako će to trajati još koji mjesec, a za dalje će se vidjeti. Inzko je svojevremeno imao osnovnu platu jednaku onoj komesara Europske unije, koja je točno 19.909,89 eura. Na to treba dodati ostale naknade.

On je prije nekoliko godina priopćio da je svoju plaću prepolovio što bi značilo da danas zarađuje stotinjak tisuća eura godišnje, iako je u javnost puštena i nikad potvrđena informacija da mu je plata smanjena na "skromnih" pet tisuća eura. Nedavno je morao prepoloviti i plate većeg broja zaposlenika OHR-a, naravno domaćih. Da bi se izbjeglo otpuštanje neki su nastavili raditi na pola radnog vremena. Više puta je, uglavnom u prepucavanju s Miloradom Dodikom, troškove OHR-a pravdao time da se oni ne plaćaju iz proračua u BiH.

Članice PIC-a kasne s uplatama

Proračun OHR za 2016/17. godinu iznosi 5,9 milijuna eura, koje uplaćuju zemlje članice Savjeta za provođenje mira, i manji je nego ranijih godina.

EU daje 54,37 posto novca, SAD 22, Japan deset, Rusija 1,2, Kanada 3,03, Organizacija islamske konferencije 2,5 posto novca, dok ostale članice plaćaju zajedno 6,9 posto. Barem bi to tako trebalo biti. Međutim, ne bi bilo prvi put da zemlje članica Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH ne uplaćuju svoj udjel. Budući da je šef OHR-a na godišnjem odmoru u Americi gdje prati suprugu koja nastupa u tamošnjim operama, Faktor nije mogao dobiti potvrdu koje zemlje kasne s "kontribucijom" i na svoje pitanje su dobili odgovor da sve što se tiče proračuna OHR-a, uplata, isplata, kašnjenja doznaka i slično "možete naći na njihovoj internetskoj stranici". Sudeći prema tim izvještajima, OHR se s ovim problemom suočava skoro svake godine, a jednom se ovo pitanje "kašnjenja" s uplatama našlo i u komunikeu, odnosno službenoj izjavi objavljenoj nakon sjednice ambasadora koji čine Upravni odbor PIC-a.

''Upravni odbor PIC-a potvrđuje da sva rezervirana sredstva za neraspodijeljene i nenaplaćene prihode jesu i ostaju opravdani troškovi OHR-a. Pozivamo sve neplatiše da uplate svoje doprinose'', priopćeno je tako u predzadnjoj rečenici komunikea od 5. prosinca 2013. Uvjeti za zatvaranje OHR-a su odavno poznati i na tom, dijelom nejasnom, popisu "pet plus dva ciljeva i uvjeta" su rješavanje pitanja državne i vojne imovine, fiskalna održivost, vladavina prava, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, provođenje arbitražne odluke za Brčko Distrikt, kao i "pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora PIC-a".

Međutim, zatvaranje OHR-a može se očekivati onog trenutka kad BiH dobije kandidatski status za članstvo u EU-u ili čak neposredno prije toga budući da BiH s ovom kancelarijom s ovakvim ovlaštenjima "kao poluprotektorat" ne može ući u EU.

Al' se nekad dobro jelo

Već danas su OHR i Inzko nevidljivi u političkom sistemu BiH, za razliku od Paddya Ashdowna koji je dnevno znao smijeniti desetak bh. dužnosnika. U svom mandatu od lipnja 2002. do siječnja 2006. ovaj Britanac je naplatio ukupno više od milijun eura. Šveđanin Carl Bilt, za godinu i po dana koliko je proveo u BiH zaradio je oko 450.000 eura, a približno isti iznos inkasirali su i Nijemac Kristijan Schwarz-Schilling i Slovak Miroslav Lajčak.

Španjolac Carlos Westendorp , koji je dužnost visokog predstavnika u BiH obavljao od lipnja 1997. do srpnja 1999. godine, zaradio je oko 600.000 eura. Wolfgang Petritsch je za 32 mjeseca koliko je proveo u našoj državi dobio oko 800.000 eura. Inzko se u posljednjih osam godina uglavnom fokusirao na pisanje negativnih izvještaja koja je čitao pred Savjetom sigurnosti UN-a u New Yorku ili oštre osude poteza, uglavnom Milorada Dodika, izražavanja žaljenja i zabrinutosti.