OHR će pod Schmidtovom palicom raditi najmanje četiri godine

Ukoliko bude postignuta suglasnost da naredni visoki predstavnik bude njemački kandidat Christian Schmidt, procjena Njemačke je da će OHR funkcionirati minimalno dodatne četiri godine da bi se završile zacrtane reforme, saznaju "Nezavisne" od diplomatskog izvora koji je upućen u ovaj prijedlog.

Naime, u javnosti su se pojavile spekulacije da bi Schmit htio da zatvori OHR, što je samo točno u kontekstu odluke Vijeća za provođenje mira iz 2008. godine, da BiH treba da ispuni pet plus dva uvjeta i cilja kako bi OHR bio zatvoren, a koja je usvojena jednoglasno od strane svih članica PIC-a. Ovo znači da je zadatak svakog visokog predstavnika da radi na ispunjavanju ovih uvjeta, što znači i na zatvaranju OHR-a.

Tri glavna neriješena pitanja su državna i vojna imovina, kao i pitanje vladavine prava. Kao što su "Nezavisne" ranije pisale, Njemačka je odlučna i da spriječi bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, kao i ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH.

"Nezavisne" su također, zahvaljujući informacijama koje smo dobili, prve demantirale spekulacije da je Šmitova kandidatura predložena uz dogovor s Rusijom i mimo znanja Bidenove administracije, a s njenom službenom objavom upravo se čekalo da predsjednik Joe Biden stupi na dužnost.

Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga i uz Schmidta član Odbora za vanjske poslove, za "Nezavisne" je potvrdio da će Njemačka i SAD na zapadnom Balkanu djelovati usuglašeno.

"Pozdravljam prijedlog i radovalo bi me kada bi Kristijan preuzeo dužnost novog visokog predstavnika s ciljem da se BiH što brže i što bolje pripremi za put u EU. U svakom slučaju, pobjeda Joa Bidena i njegove administracije u Americi znači da će se transatlantska suradnja EU i SAD znatno poboljšati, a samim tim će se i budućnost zapadnobalkanskih zemalja lakše rješavati, jer ćemo sinkronizirano djelovati", rekao je za "Nezavisne" Juratović.

Dodao je da je imao sastanak sa Schmidtom, na kojem su razgovarali o BiH i aktivnostima s drugim međunarodnim partnerima na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Europske komisije za članstvo u EU.

Upravo je europski put BiH važan u kontekstu djelovanja OHR-a, jer je stav europskih institucija da BiH ne može biti članica EU s međunarodnim protektoratom. Iako postoje Mišljenja da je moguće da BiH nastavi na europskom putu paralelno uz prisustvo OHR-a, navodi iz Mišljenja Europske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU, koje su usvojile sve zemlje članice EU, jasno ukazuju da to nije slučaj.

"Takva obimna međunarodna supervizija je u principu nekompatibilna sa suverenitetom BiH, a samim tim i s članstvom u EU. Proces prema zatvaranju OHR-a pokrenut je od 2008. godine, a zavisi od brojnih uvjeta", navedeno je u mišljenju, koje je objavljeno prije godinu i po dana.

Jedan od izvora s kojim smo razgovarali proteklih dana rekao nam je da procjenjuje da će Rusija prihvatiti Schmidtovu kandidaturu, jer ona znači najkraći put ka zatvaranju OHR-a.

Kako nam je rečeno, Rusija bi željela da PIC nastavi s radom i nakon zatvaranja Ureda, ali da o tome nije bilo razgovora. Također, saznajemo da Rusija ima i globalne interese koje mora uzeti u obzir kada se radi o odnosima sa zemljama koje su članice PIC-a.

Situaciju u vezi sa Šmitovim imenovanjem posebno kompliciraju različita očekivanja u BiH. Srbi žele da se on što prije zatvori, Hrvati bi željeli da Šmit, kao katolik, pomogne Hrvatima da se izbore za svoja prava u BiH, a Bošnjaci žele jačanje OHR-a te da visoki predstavnik bude osoba bliska američkoj administraciji, iako su Amerikanci suglasni da OHR preuzme Njemačka, s kojom djelomično dijele mišljenje o načinu njegovog rada.

Međutim, Schmidt će, kako nam je eksplicitno rečeno od strane više sugovornika iz Njemačke, ako bude potvrđen, imati jednak odnos prema svima u BiH i nikog neće favorizirati.