Odluka o zabrani kretanja djeci i starijima pod upitnikom ustavnosti

Ukoliko se ne ublaže mjere zabrane kretanja osobama mlađim od 18 i starijim od 65 godina na području Federacije Bosne i Hercegovine, Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH zajedno s još deset kolega, pokrenut će ocjenu ustavnosti i njihovo osporavanje pred Ustavnim sudom BiH.

Ustavni sud na Kosovu prije nekoliko dana slične mjere u ovoj zemlji je proglasio neustavnim, dok organizacija Human Rights Watch poziva vlasti u BiH da razmisle o blažim mjerama kako bi djeca i stariji mogli izlaziti vani nakon što su već danima u kućama. Stručnjaci za Ustavno pravo kažu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da zabrane izlaska imaju osnov u Ustavu BiH, ali da se njihov cilj može postići i blažim mjerama.

Dva kriterija

Arnaut smatra da su mjere u Federaciji jedinstvene u regiji i diskriminatorne iako Europska konvencija o ljudskim pravima dozvoljava diskriminaciju pod uvjetom da su ispunjena dva bitna kriterija, objašnjava on.

“Prvi je da navedena mjera pređe u legitimni cilj i mislim da ovdje nema spora da je legitiman cilj zaštita javnog zdravlja. Međutim, drugi kriterij je u ovoj situaciji puno više upitan jer drugi kriterij propisuje da je mjera proporcionalna, da cilj nije moguće postići nekom manje restriktivnom mjerom. Ovdje se radi o najrestriktivnijoj mogućoj mjeri, potpuna zabrana izlaska na osnovu godina i to je problematično sa više aspekata”, kaže Arnaut.

On smara da je cilj odnosno zaštitu javnog zdravlja moguće postići na niz drugih restriktivnih načina, a pogotovo kod djece.

“Komparativni pristup je nešto čemu Europski sud za ljudska prava u Strasoburgu posvećuje mnogo pažnje. Komparativno gledajući Federacija BiH je jedina teritorija u Evropi koja ima potpunu restrikciju na izlazak osoba manjih od 18 godina. Čak ni susjedni entitet RS nema tu restrikciju za mlade osobe. U potpunosti podržavam inicijativu kolega iz Skupštine Kantona Sarajevo Jasne Duraković, Vildane Bešlije i Damira Nikšića da se ove mjere ublaže, međutim ako izostane reakcija nadležnih, ukoliko se mjere ne ublaže ja ću pokušati skupiti još deset kolega, jer nas 11 u Predstavničkom domu je neophodno da pokrenemo ocjenu ustavnosti i da onda ovo osporimo pred Ustavnim sudom”, kaže Arnaut.

Federalni stožer civilne zaštite je najavio da će u suradnji sa Ministarstvom zdravstva Federacije preispitati mjeru potpune zabrane izlaska djeci i starijima.

Iz međunarodne organizacije Human Rights Watch (HRW) naveli su da se potpunim zabranama nametnutim određenim starosnim grupama krše prava i riskiraju loši ishodi na javno zdravlje.

Ljudska prava

Analitičar i bivši sudac Vehid Šehić kaže da je u trećem tjednu važenja ovih mjera vrijeme da se preispitaju “mjere kojima se suspenduju određena ljudska prava” i da treba vidjeti da li su one opravdane.

“Evo, treći je tjedan kako su uvedene takve mjere kojima se suspendiraju određena ljudska prava. Treba vidjeti da li je opravdana takva jedna mjera i možda je smanjiti vodeći računa i o potrebama djece jer mi se nalazimo u jednoj apsurdnoj situaciji da se preporučuje da se boravi vani, a onda vam je suspendirano pravo da možete koristiti vanjski prostor za šetnju koristeći sva ona pravila od socijalne distance”, kaže Šehić i dodaje kako bi Hrvatska mogla biti primjer jer nije posegnula za najrestriktivnijim mjerama prema djeci i starijima i da sada već povlači neke odluke o zabranama.

On ističe da pripada grupi ljudi iznad 65 godina koji ne mogu izlaziti vani i kako takva odluka ima pravno utemeljenje, ali da nema osnova za ovako restriktivne mjere. U mnogim zemljama EU uvedene su represivne mjere koje nisu u suglasnosti ni s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ali moramo shvatiti da je ovo jedna vanredna situacija, globalni problem jer vidimo da se čitav svijet stavio na jednu stranu u borbu protiv virusa korona, kaže Šehić.

Stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić smatra kako se BiH do sada nije susretala sa sličnim situacijama i da je još uvijek nezahvalno davati prognoze o ustavnosti odluka, ali da će se o tome govoriti kada se pandemija smiri ili ako se pokrene postupak ocjene ustavnosti i da će se morati vidjeti da li je “ograničavanje slobode kretanja kao ljudsko pravo bilo srazmjerno cilju koji je postignut”.

“Da li smo tom mjerom koja je rigorozna postigli određeni cilj koji je iznad te mjere, odnosno da li je sloboda kretanja djece i starijih od 65 doprinijela da broj oboljelih od virusa bude značajno smanjen”, navodi Pobrić.

Kasim Trnka, bivši sudac Ustavnog suda BiH, smatra da pojam ljudskih prava podrazumijeva njihovu nepovredivost, iako ostvarivanje ljudskih prava ima i određena ograničenja.

“Ta ograničenja su da vršeći svoje pravo ne možete ugrožavati prava drugih ljudi i drugo ako postoji legitiman cilj zbog kojih se moraju ograničiti ljudske slobode, prava u određenoj mjeri, onda se u sudskoj praksi dozvoljava takvo ograničenje. Ima jedan broj takozvanih apsolutnih ljudskih prava koji se ni u kakvim uslovima ne mogu ograničavati – kao što su pravo na život, ili zabrana mučenja ili uspostavljanje ropstva. To je takozvano apsolutno ljudsko pravo, a u ovim ostalim pravima, ako postoji legitiman cilj koji opravdava ograničenje ljudskih sloboda i prava, onda se smatra da je to dozvoljeno“, kaže Trnka.

Odluka na Kosovu

On objašnjava da ako je interes očuvanje zdravlja ukupne populacije i na kraju opstanka društva i ako su kompetentno izračunata ta ograničenja onda je moguće i dopušteno takvo ograničenje.

“Tko eventualno sumnja u takvu situaciju može naravno tražiti od sudova da zauzmu svoj stav o tome, a oni će se rukovoditi ovim principima prilikom odlučivanja o takvim stvarima”, objašnjava Trnka.

Ustavni sud Kosova je jednoglasno presudio da odluka Vlade kojom se ograničava sloboda kretanja građana tijekom pandemije koronavirusa krši Ustav Kosova, najavljujući da će odluka biti ukinuta 13. travnja.

Kosovski Ustavni sud proglasio je neustavnom vladinu odluku od 23. marta kojom se uvode ograničenja kretanja i javnih okupljanja. Ta odluka je donesena kao dio mjera za sprečavanje širenja koronavirusa.

Sud je jednoglasno presudio da odluka krši Ustav Kosova, koji navodi da Vlada može ograničiti temeljna prava i slobode garantovane Ustavom samo ukoliko joj je to izričito dopušteno zakonom.

Trnka smatra da svaka država i sud može da procjeni šta je ustavno, ali i šta je u tom slučaju suprotno.

“Ako se uništi takva zabrana, a dođe do ekspanzije širenja te počasti koja dovodi u pitanje i društva i državu, onda se zaista postavlja pitanje racionalnosti takve odluke”, kaže Trnka.