Objava rezultata popisa u BiH: Borba za natpolovičnu većinu

Umjesto utvrđivanja stvarnoga broja pučanstva, što su podaci vitalni za svaku državu, objava rezultata popisa u Bosni i Hercegovini postala je vrhunsko političko, ali i nacionalno pitanje broj jedan zbog očekivanja da bi to moglo promijeniti sliku o državi u smislu ''većinskog ili manjinskog'' prava na nju, piše Večernji list BiH.

Sporni rezidenti

Tko su stanovnici sa stalnim prebivalištem, odnosno tko su oni koji su tu povremeno ili su se, pak, odselili kao izbjeglice za vrijeme rata, podaci su glede kojih se ne mogu usuglasiti predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Srpska strana inzistirala je na tome da u popis rezidentnog stanovništva ne uđu oni koji su duže godina izvan zemlje, tamo žive, rade ili se, pak, školuju. Nakon što je napravljen iskorak da se te osobe, a radi se o 121.000 građana BiH, ipak nađu na popisu kao rezidenti, ali da se za njih ne ubrajaju podaci o nacionalnoj, jezičnoj i vjerskoj pripadnosti, uslijedilo je burno reagiranje bošnjačkih političara. Oni su zamjerili da se tim osobama ne može izdvojiti nacionalna ili vjerska orijentacija, što bi dovelo do ukupno manjeg udjela pojedinih naroda.

Na takve, pak, prigovore stigla je nova zamjerka pa je prijeporno postalo dodatnih 70.000 stanovnika tako da se brojka popela na oko 190.000 osoba, što sada čini 5 posto ukupnog rezidentnog stanovništva kojeg ima 3,72 milijuna. ?

A upravo tih pet posto može biti značajna prevaga za jednu ili drugu stranu da dođe iznad natpolovičnog broja stanovništva, kako bi se pokušala promijeniti cijela slika o državi.

Kampanjom nacionalnost bošnjačka, jezik bosanski i vjera islamska, bošnjačka nacionalna i vjerska elita pokušala je mobilizirati sve snage kako bi pripadnici ovoga naroda, koji su u najvećem broju muslimani, činili najmanje 51 posto pučanstva, piše Večernji list.

To bi onda, po shvaćanju predstavnika druge dvije strane u BiH, dovelo do zahtjeva za posezanjem za većinskim pravom na državu BiH.

Znakovito je kako su najveći pad po postotku, o kojemu se u javnosti pisalo, doživjeli Hrvati, dok su Srbi zadržali gotovo jednak udio onome od prije rata.

Iako bi se globalno politički stvari i mogle tako postaviti da se novi postotak u ukupnom broju pučanstva odrazi i na značajnije promjene u državi, po tumačenju predstavnika hrvatske politike, to neće imati nikakva utjecaja.

Bitka za budućnost

Naime, Daytonskim mirovnim sporazumom i zakonskim rješenjima utvrđeno je kako će se raspored pozicija određivati sukladno rezultatima popisa iz 1991. godine, zbog čega bi cijela utrka oko većeg udjela u pučanstvu mogla biti tek pokazivanje mišića za buduće procese.