Obiteljsko nasilje u BiH: Za nasilje u obitelji je kriva žena

Nasilje u obitelji je svjetska epidemija zastrašujućih razmjera. Prelazi sve društvene, ekonomske, političke, kulturne i religijske granice. Predstavlja najrašireniji oblik kršenja ljudskih prava koji je istovremeno i najmanje procesuiran zločin.

Specifičnost bh. obitelji je intergeneracijsko prenošenje patrijarhalnog obrazaca življenja. Zbog utjecaja tradicije i patrijarhalnog kulturnog nasljeđa, koje se odražava u dominaciji muškaraca u svim sferama života i koji doprinosi vjerovanjima da je za nasilje u obitelji kriva žena, da je ona ta koja je muža izazvala i da je o nasilju bolje ne govoriti jer je to ženina sramota. Prema tome, nasilje nad ženom, u našoj zemlji predstavlja duboko čuvanu tajnu.

Zbog toga je veoma važno govoriti o nasilju i utjecati na podizanje svijesti o ovoj problematici koja ima dalekosežne posljedice po sve članove obitelji u kojoj se događa, ali i na širu društvenu zajednicu.

Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini su iznijele proces prepoznavanja domaćeg nasilja kao neprihvatljivog ponašanja i ujedinile se oko pritiska na institucije vlasti da priznaju pravo na život slobodan od nasilja u obitelji. Usporedo sa radom na senzibilizaciji javnosti i lobiranju za zakonske promjene, osnovale su prve servise podrške žrtvama nasilja Sigurne kuće, SOS telefone, usluge besplatne pravne i psihosocijalne pomoći.

''Niti jedna državna institucija u FBiH ne pruža ovakve oblike pomoći i servise za žrtve nasilja u obitelji. Sigurna kuća Shalter (Sklonište) djeluje na području sarajevske županije a u razdoblju od 2000. do 31.03.2014. godine u Sigurnoj kući zbrinuto je 1458 osoba, od čega su 516 žene, 705 djece i 237 djevojaka", potvrdila je Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće Shalter.

U BiH djeluje osam sigurnih kuća

U Bosni i Hercegovini djeluje osam Sigurnih kuća, od toga pet na području Federacije (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać) i tri u Republici Srpskoj (Banja luka, Modriča, Bijeljina).

Zbog traumatskih događaja nasilja i zlostavljanja, a u kontekstu socijalnih, kulturnih, ekonomskih i političkih promjena u Bosni i Hercegovini tijekom četrnaest godina rada Sigurna kuća Shalter pružala je sveobuhvatnu zaštitu i pomoć navedenom broju žena i djece.

''Tijekom terapijskih tretmana, za svaku klijenticu nastojimo uspostaviti zadovoljenje osnovnih emocionalnih potreba ponovnim uspostavljanjem osjećaja osobnosti, dostojanstva i samopoštovanje. Važna je usmjerenost na uklanjanje posljedica tjelesnih ozljeda, kvalitetnu i redovnu ishranu, dobar odmor i tijelo vježba'', izjavila je Hodžić-Lemeš.

Novim Federalnim Zakonom definirano osnivanje i funkcioniranje Sigurnih kuća

Sve Sigurne kuće djeluju u okviru nevladinih organizacija. Novim Federalnim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji koji je donesen u travnju 2013. godine definirano je osnivanje i funkcioniranje Sigurnih kuća kao i financiranje u iznosu od 70 posto od strane Federacije BiH i 30 posto od strane županija. S obzirom da zakon još uvijek nije u implementaciji u dijelu koji se odnosi na financiranje Sigurnih kuća, pitanje financiranja i funkcioniranja svih sigurnih kuća rješava se na različite načine.

''Primarni fokus našeg rada je u oblasti zaštite, promocije i unapređenja ljudskih prava, posebno prava žrtava nasilja zasnovanog na spolu. Unapređenjem zakonskog okvira, socijalnim, ekonomskim i obrazovnim programima osnažujemo žene za aktivno učešće u transformaciji bh. društva u kojem će imati ravnopravnu ulogu u javnom i privatnom životu. Nasilje nad ženama nije samo žensko pitanje'', za Federalna.ba izjavila je menadžerica Sigurne kuće Shalter, Mubera Hodžić-Lemeš.