Obilježen Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije

Prema riječima organizatora, ovim događajem su željeli da pokažu da ne odustaju od borbe za prava i jednakost LGBTIQ+ osoba u bh. društvu, bez obzira na sve prepreke na koje nailaze.

Vesna Malešević, iz ''UNSA GETO'', u razgovoru za Detektor objašnjava da je povodom ovog dana upriličen niz događaja koji uključuje izložbu fotografija, okrugli sto o ljudskim pravim, te muzički šou.

''Ove godine obilježavamo Međunarodni dan kroz program izložbe ‘Mahalom duginih boja’. To je kolektiv kvir umjetnika iz Bosne i Hercegovine, koji su putem javnog poziva dostavili svoje fotografije i one su večeras ovdje izložene'', kazala je Malešić.

Autor izložbe Bojan R. kaže da je cilj da se kroz umjetnost približe članovi zajednice jedni drugima, ali i članovi zajednice svijetu van same zajednice.

''Tako da smo imali radionice slikanja, radionice fotografije i imamo stalne pozive, otvorene kao 'Mahala Duginih Boja' prema svim članovima iz BiH koji žele da pošalju svoje fotografije i digitalne radove, a koje prikazuju našu svakodnevicu i našu borbu'', objašnjava Bojan.

Okrugli sto je ugostio članove organizacionog odbora bh.Povorke ponosa.

''Pričali smo upravo na temu povorke ponosa, koja je najavljena za 14. lipanj u Sarajevu. Razgovarali smo uopćeno i o pravima LGBTQ+ zajednice u BiH'', izjavila je Malešević.

Govoreći o pravima ove zajednice, podsjetila i na nemile događaje od prije dvije godine, kada su napadnuti aktivisti u Banjaluci, ali i razbijene prostorije Geta u DKC Incel.

''Do današnjeg dana nismo uspjeli da dobijemo informacije što se tu zaista desilo, tko su te osobe koje su devastirale prostor, ali koje su napale i aktiviste i aktivistice.

Znamo da je to bilo politički obojeno i znamo da je došlo nakon izjava predsjednika Republike Srbske i nakon izjava gradonačelnika Grada Banjaluke i nakon peticije 15 organizacija koje imaju prefiks nacionalnog i vjerskog. Nemamo povratne informacije od strane tužilaštva što se tu zaista desilo.

Međutim, usprkos tome mi smo i 2023. obilježili u maju upravo ovaj datum, kao i prošlu godinu i ovu godinu. To je samo znak da LGBT zajednica nije prepadnuta i ne odustaje od zahtevanja od svojih osnovnih ljudskih prava'', dodala je ona.

Od tada se nije popravila ni suradnja s pripadnicima policije u Republici Srpskoj.

''U odnosu na prije dvije godine situacija, što se tiče zaštite ljudskih prava, nije bolja. Štaviše, daleko je gora, s obzirom na globalnu političku situaciju, ali i na političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Međutim, ove godine nismo u žiži javnosti kao prije dvije godine što smo bili, jer prije dvije godine su zapravo političari zaspinovali čitavu tu priču i desio se napad na aktiviste'', kaže i Vanja Šunjić, članica Organizacionog odbora bh.povorke ponosa.

Dodaje da ove godine pitanje povorke ponosa, ali i večerašnji događaj nije toliko u žiži zbog političkih problema, što je s jedne strane i olakšavajuća okolnost, međutim, s druge strane, to pokazuje i koliko ponovo i institucije i javnost nemaju nikakvog sluha o LGBTQ pravima i generalno ljudskim pravima u Republici Srpskoj, ali i BiH.

''Ove godine je šesta BH povorka ponosa. Ove godine slogan je, ‘ljubav je zakon’, i kroz tu temu BH povorka ponosa želi da napravi rekapitulaciju svega onog što zagovara u prethodnih pet godina. To su zahtjevi: pravno priznanje istospolnih zajednica, donošenje zakona o rodnom identitetu, zaštita LGBT i osoba od nasilja u obitelji, uvođenje zločina iz mržnje u Krivični zakonik i izmjene zakona o javnom okupljanju.

Svih ovih pet godina institucija su se, pptpuno oglušile na te zahtjeve i ni na koji način se ne rađa ništa da se oni uvrste u proceduru'', kazala je Šunjićeva.

Podsjetila je koje sve uvjete mora da ispune organizatori povorke.

''LGBTQ+ osobe traže samo jednu stvar od institucija i sistema Bosne i Hercegovine, a to je da se njihovi životi priznaju, i to i dalje, na žalost, nije na dnevnim redovima'', dodala je Šunjićeva.

Na večerašnjem događaju organizirana je i izložba fotografija 'Mahalom duginih boja'.

''Ono što ste vidjeli tamo, zmajeve, to je dio projekta ‘Na zmajevim krilima do slobode’, gdje smo željeli da okupimo članove zajednice na radionice ukrašavanja zmajeva i na pisanju poruka ljubavi i slobode. Htjeli smo da pustimo te šarene zmajeve iznad Sarajeva i da pokažemo da smo tu, da smo vidljivi, da zapravo mi nismo nikakva prijetnja, nego samo šaljemo ljubav'', kaže Bojan za Detektor.

Prema njegovim riječima, namjerno je iskorištena lokacija opservatorija na Trebeviću, koji nije obnovljen i nitko ne raspolaže pravo nad njim, jer su željeli da zapravo kažu da i oni imaju pravo, a kojim zapravo ne raspolažu.

''Često čujemo pitanja što oni to traže, za što se oni to bore, tko njima što uskraćuje... Mi ne tražimo nikakva specijalna prava. Ono što stvarno zajednica traži, jest da budemo jednaki, jer jednako plaćamo poreze, dohotke, radimo na istim mjestima i zapravo sve što tražimo je sloboda. Prava koja su data svima trebaju da budu data i nama'', kaže Bojan, piše detektor.ba.