Obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava

Desetog prosinca 1948., nakon teškog izlaska iz Drugog svjetskog rata, Ujedinjeni narodi su usvojili Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao prvo univerzalno priznanje da svaka osoba, svugdje, ima neotuđiva, nedjeljiva prava – građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna.

Bilo je to prvi put u povijesti da je jedan međunarodni tekst sadržavao zajedničku viziju dostojanstva, pravde i jednakosti za sve.

Deklaracija

Zasnovana na naglašavanju da je prezir prema ljudskim pravima doveo do užasa Drugog svjetskog rata, Univerzalna deklaracija (UDHR) je bila i snažno obećanje novog društvenog ugovora. I mnogo je postignuto u idućih 70 godina na jačanju zaštite ljudskih prava jer je Deklaracija inspirirala usvajanje važnih ugovora o ljudskim pravima koji su obavezujući za države stranke, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Međutim, kao što je primijetio visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Volker Turk, "obećanje Deklaracije o dostojanstvu i jednakosti u pravima je pod napadom", misleći na sve veće sukobe, klimatsku krizu, ekonomsku nestabilnost, rasnu nepravdu, nazadovanje u pravima žena i širenje dezinformacija.

Generalni tajnik Ujedinjenih naroda, Antonio Guterres, naglašava da ova teška vremena “zahtijevaju ponovno oživljavanje naše zajedničke predanosti zaštiti svih ljudskih prava”. U svom izvještaju “Naša zajednička Agenda” naglašava potrebu za novim društvenim ugovorom između vlada i ljudi, utemeljen na ljudskim pravima.

Više za zaštitu

Nedavno istraživanje javnog mnijenja koje su proveli Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini pokazuje da građani širom zemlje, u oba entiteta i Distriktu Brčko, bez obzira na izjašnjavanje, smatraju da njihova individualna prava nisu zaštićena i da bi institucije trebale učiniti više da ih zaštite.

U područjima kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, zapošljavanje i zaštita okoliša, građani žele da vlasti daju prednost njihovoj dobrobiti i prosperitetu.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima dio je preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Kako nove vlasti širom Bosne i Hercegovine započinju svoje mandate, otvara se velika prilika za vlasti da ispune odgovornost koja im je dana, kroz obnovljeni društveni ugovor s građanima, a utemeljen na ljudskim pravima.

Izgradnja povjerenja

Ovo je bitno za ponovnu izgradnju povjerenja u institucije i nade u bolju budućnost; sa zakonodavnim, ekonomskim i društvenim reformama koje su usmjerene na poštovanje i poboljšanje prava svih koji žive u ovoj prekrasnoj zemlji, bez diskriminacije; i uključivim, participativnim procesima koji građanima omogućuju sudjelovanje u javnim poslovima. Obnovljeni društveni ugovor također može pomoći Bosni i Hercegovini da se nosi sa svojom bolnom prošlošću kako bi izgradila bolju zajedničku budućnost. Kao što je visoki povjerenik rekao danas, “čak i tamo gdje se izazovi čine nerješivima, kad bi čelnici u politici i društvu stavili fokus na ljudska prava, rješenja bi im uvijek bila na vidiku”.

Glas građana

Pritom je ključno slušati glas građana i nikoga ne izostaviti, niti zapostaviti. Civilno društvo u Bosni i Hercegovini odigralo je izvanrednu ulogu proteklih godina – uključujući rad onih koji su preživjeli užasne zločine i nasilje, uključujući seksualno nasilje povezano sa sukobom, a koji su bili na čelu potrage za pravdom i istinom; novinara koji izvještavaju o korupciji; mladih koji rade na izgradnji mira i povjerenja boreći se  protiv govora mržnje; ekoloških aktivista koji se bave zaštitom prirodnog bogatstva zemlje; građana koji pozivaju na inkluzivnije društvo; i toliko drugih koji su napravili pozitivnu razliku.

Tijekom 2023. godine, koju će obilježiti 75. godišnjica Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Ujedinjene narode će se širom svijeta, i u  Bosni i Hercegovini, angažirati na oživljavanju duha i slova ovog temeljnog teksta. Radujemo se što ćemo zajedno s vlastima, institucijama i građanima Bosne i Hercegovine raditi širom zemlje na očuvanju nasljeđa i važnosti Deklaracije.