O demografiji u Mostaru: Ljudi ne bježe iz BiH samo zbog novca, nego zbog podjela i mržnje

''Svi koji stoje za govornicom, koji imaju mogućnost da nešto kažu, trebaju razmisliti o tome što govore i kakve poruke šalju u kompletnu Bosnu i Hercegovinu'', poručeno je to uoči prezentacije istraživanja demografskih obrazaca u BiH i njihovim posljedicama na društveno okruženje i razvojne potencijale na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini.

Naime, ovo istraživanje pokazalo je kako mjesta sa izraženijim procesima depopulacije u odnosu na svoju veličinu imaju veći broj incidenata govora mržnje.

Takva mjesta se suočavaju sa većim iseljavanjem, nedostatkom perspektive mladih ljudi i lošijom ekonomskom situacijom.

Nema perspektive

''Depopulacija je značajnije prisutna u sredinama gdje se registrira o govor mržnje, to je nešto što je zabrinjavajuće i kroz samo istraživanje nalazimo vezu između sigurnosti, govora mržnje, incidenata i depopulacije. Ovo je svakako pitanje kojim ćemo se morati ozbiljnije pozabaviti i u budućnosti i svakako demografije je tema koja u ovom trenutku treba biti visokopozicionirana kod svih donositelja odluka'', navela je to Meliha Mulahalilović Žiško, ispred Westminster Foundation for Democracy, koja je i organizirala ovaj događaj u Mostaru.

Istaknula je kako više nemamo situacija da mladi ljudi odlaze iz ekonomskih razloga, već odlaze jer ovdje više ne vide perspektivu.

''Pojedini dijelovi BiH se prazne, na nama je što ćemo učiniti. Gradovi se pune, a manje sredine ostaju prazne. Građani su jasno poručili da im je dosta ovakve politike, govora mržnje, retorike podjela i da žele vidjeti rebrandiranu politiku, preuzimanje političke odgovornosti za ono što se govori i radi'', rekla je i dodala kako su ranije iz naše zemlje odlazili samo očevi, dok sada odlaze kompletne obitelji.

Na konferenciji je predstavljeno istraživanje koje je proveo Miodrag Pantović, stručnjak za pitanja političke demografije, i koje pokazuje da se veći dio BiH može smatrati depopulirajućom teritorijom, a znatna područja i rapidno depopulirajućim na osnovu vitalnog i indeksa starosti te procjene migracija, upisanih prvačića i perspektive mladih.

Visoka depopulacija

''BiH, kao sve države ove regije, jeste u procesu visoke depopulacije. Imamo nizak natalitet, praćen visokim iseljavanjem što predstavlja problem za procese razvoja, planiranja i svega onoga što bi se u jednoj državi trebalo raditi, u smislu  zadržavanja stanovništva, daljeg razvoja i ljudskog kapitala. Postoje različite procjene, da bi BiH do 2060. godine mogla izgubiti između 50 do 70 posto stanovništva sa sadašnjim trendovima koji se odnose i na iseljavanje i na natalitet'', rekao je Pantović.

Naveo je kako se prema istraživanju, najviše ljudi iseljava na području Unsko-sanskog kantona, Tuzlanskog kantona, područja Livna te krajeva koji su bliži granici ili imaju tu tradiciju iseljavanja. Uz natalitet i iseljavanje kao jedan od faktora loše demografske slike naveo je i samo zdravlje.

''Države ovdje u regiji imaju mnogo kraći životni vijek nego države Zapadne Europe. Mnogo više bi se doprinijelo populacijskoj politici kada bi se uložilo u zdravstvene preventive, kada biste ljude educirali da se na neki način bolje žive. Samim tim bi se smanjila smrtnost i ublažili ovi efekti. To je faktor o kome se jako malo priča'', dodao je.

Šest preporuka

Istraživanje donosi i šest preporuka kako se suočiti s ovim obrascima i trendovima, a kako je naveo Pantović, one se odnose na pitanja pitanja gradova srednje veličine u našoj zemlji.

''Ove brojke ne treba shvaćati kao bauk, to je proces koji se događa, broj stanovnika se smanjuje, ali hajde na neki način da pokušamo da te stvari ublažimo. Ako ćemo već padati, hajde da padamo sporije'', naglasio je.

Istaknuo je kako je ključ u lokalnim zajednicama, te naveo pozitivne primjere Županije zapadnohercegovačke u kojoj posljednjih godina dolazi do porasta nataliteta, no oni već nekoliko godina provode različite mjere populacijske politike i pomoći roditeljima.

Selma Čabrić, ispred Ministarstva porodice, omladine i sporta Vlade Republike Srpske navela je kako nakon niza uvedenih mjera, koje se tiču pronatalitetne politike, ishod nije zadovoljavajući.

Ljudi žele djecu, ali...

''Statistika kaže da ljudi žele imati djecu, ali druge neke okolnosti utječu na to da se oni ne odluče na zasnivanje obitelji. Radi se o socioekonomskim prilikama, o tome da im nakon ostanka u drugom stanju nije sigurno radno mjesto nakon povratka s porodiljnog dopusta. Prihodi nisu dovoljni da bi to bio život dostojan čovjeka u 21. stoljeću'', navela je.

Istaknula je kako su trenutno u fazi Nacrta izrade nove strategije demografske obnove na kojem je radio niz stručnjaka.

''Čut ćemo i primjere dobre prakse, kako lokalne zajednice uspijevaju izaći s tim na kraj, koje su mudrosti koje su pronašli da zadržimo mlade ljude na ovim prostorima. Čuti ćemo mišljenje i struke i ljudi sa terena, što je jako važno. Svjesni smo svi, od svog najbližeg okruženja, da se sve više ljudi iselilo odavde. Mi moramo naći modus i način kako da sve mlade, a i sve druge ljude, zadržimo ovdje'', poručila je Čabrić.