NSRS usvojila neustavni Zakon o nepokretnoj imovini

Zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) usvojili su danas Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti po hitnom postupku.

Za je glasalo 45 poslanika, protiv je bilo četvero, 15 suzdržanih.

Ova točka je na dnevni red došla drugog dana zasjedanja 5. posebne sjednice NSRS-a, poslanici su prilikom rasprave istaknuli da je riječ o suštinski istom zakonu, koji je već jednom poništen.

Suspenzija

Za Klub Pokreta za državu i probosanske stranke sporno je sama nadleženost Republike Srpske da uopće normira pitanja imovine.

''Mi u potpunosti podržavamo da se ovo pitanje riješi. Da se prirodni resursi, da se svi drugi resursi, u značajnoj mjeri stave na raspolaganje i entitetima i županijama i gradovima i općinama radi boljitka građana u BiH, ali postoji put kako do toga doći, ovo sigurno nije put kako da dođemo do rješenja. Pozivam vas da povučete ovaj zakon iz procedure da sa vašim miroljubivim partnerima riješite ovo pitanje na nivou BiH'' - rekao je Ramiz Salkić, zastupnik SDA.

Zakon o istoj materiji - nepokretnoj imovini, koji je NSRS ranije usvojio, u travnju je suspendirao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, a Ustavni sud BiH stavio izvan snage u rujnu.

Već označen neustavnim

Naime, radi se o ponovnom pokušaju aktueliziranja tog pitanja putem prijedloga zakona koji, prema ocjeni stručnjaka, zapravo, predstavlja redizajniranu verziju zakona koji je već označen neustavnim.

Ustavni sud BiH je u svojoj odluci iz septembra konstatirao da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je bila predmet tadašnjeg zakona o nepokretnoj imovini.

Ipak, u raspravi u vezi sa spomenutim zakonskim prijedlogom sudjelovao je veliki broj poslanika, a izneseni su različiti stavovi u ovisnosti od toga dolaze li iz pozicije ili opozicije, ili iz Kluba poslanika Pokreta za državu.

Raspravu je otvorio poslanik Srđan Mazalica (SNSD), podsjećajući kako se radi o tematici o kojoj se raspravlja u kontinuitetu, a u vezi s kojom nema saglasnosti.

Zanemarujući odluku Ustavnog suda BiH, naveo je, između ostalog, kako je donošenje spomenutog zakona dobar manevarski potez, te da se njime legalilizira ono što je već urađeno.

Zastupnik Dragomir Vasić (SDS), kazao je da podržava to da RS upravlja nepokretnom imovinom, istovremeno, prigovarajući kako je donošenje novog zakona, zapravo, dokaz da vlasti u RS-u poštuju odluke Ustavnog suda i OHR-a.

Zastupnik liste "Za pravdu i red" Nebojša Vukanović kazao je kako se stavljanjem novog zakona u proceduru pokazuje da se Christian Schmidt prihvata u ulozi visokog predstavnika.

Istovremeno, upitao je što je sa vojskom RS, graničnom policijom i entitetskom agencijom za lijekove, koju su vlasti obećale da će uspostaviti.

Zastupnik Igor Crnadak (PDP) je također problematizirao pitanje izmjene teksta spomenutog zakona, pitajući je li to akt priznanja visokog predstavnika od SNSD-a usprkos javnim istupima u kojima to ova stranka negira.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je u osvrtu na Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, kazao da RS mora zaštititi imovinu, ustvrdivši da nema drugog načina osim donošenja zakona o nepokretnoj imovini.

Naveo je kako u ovom trenutku ''nema ništa državotvornije od zaštite uknjižene imovine i ljudi koji to rade'', dodajući da se pitanja koja opterećuju BiH treba rješavati unutarnjim dijalogom.

Reakcije

Inače, sama najava da će se ponovno aktualizirati pitanje zakona čiju je neustavnoost utvrdila najviša sudska instanca u BiH – Ustavni sud BiH, izazvala je brojne reakcije u bh. javnosti.

Najeksplicitniji u tom pogledu bili su članovi predsjedništva - Denis Bećirović i Željko Komšić, koji su najavili da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko NSRS spomenuti zakon ponovno odobri.

Podsjetili su na hronologiju dešavanja u vezi sa spornim zakonom, te su u odvojenim reakcijama obrazložili kako materija koju sporni zakon regulira nije entitetska, nego je državna nadležnost, kao i da se tim aktom zadire u ustavne nadležnosti države Bosne i Hercegovine, odnosno u njene ingerencije raspolaganja javnom imovinom.

Između ostalog, istaknuto je kako se radi o eklatantnom kršenju Ustava BiH, te potcrtano da se u rješavanje spomenutog pitanja trebaju uključiti Tužiteljstvo BiH i Ured visokog predstavnika (OHR), svako u skladu sa vlastitim nadležnostima.