''Nepotrebno miješanje''- Nižu se reakcije nakon priopćenja iz Rusije
Povodom priopćenja Veleposlanstva Rusije, u kojem se približavanje BiH NATO savezu naziva neprijateljskim činom te se upozorava na reakciju Rusije, reagirala je Naša stranka.
''Priopćenje Veleposlanstva Rusije treba nas motivirati na što brže i odlučnije krupne korake ka NATO savezu''. Njihova prijetnja da će ‘praktično približavanje’ BiH NATO-u smatrati neprijateljskim činom govori da upravo Rusija radi ono za što optužuje NATO: slabi regionalnu sigurnost i stabilnost te generira psihologiju rata. Mi nećemo, zajedno sa Srbijom, ostati pusti ruski otok u srcu Europe koje služi samo liječenju njihovih geopolitičkih frustracija'', navode iz Naše stranke.
Za Bosnu i Hercegovinu članstvo u NATO savezu znači dugotrajan i stabilan mir koji Rusija ovim, ali i drugim istupima, narušava, poručuju.
''Ovakvo opasno uvjetovanje i ucjenjivanje BiH na polju njenih vanjskopolitičkih kretanja traži, također, i hitnu reviziju naših odnosa s Rusijom. Također, zadatak koji je pred nama, ali i pred dijelom međunarodne zajednice (SAD-om, EU te svim članicama PIC-a osim Rusije) jeste osmišljavanje i hitna provedba obuhvatne strategije na suzbijanju ruskog utjecaja u BiH'', naveli su iz Naše stranke.
SDA: Miješanje u unutrašnje stvari
"Priopćenje Veleposlanstva Ruske Federacije u kojem se dovodi u pitanje NATO put Bosne i Hercegovine predstavlja ponovno neprimjereno miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine", ističu u priopćenju iz SDA.
Stav Ruske Federacije, dalje navode, da praktično zbližavanje BiH s NATO-om predstavlja neprijateljski čin prema Rusiji je neutemeljen i izraz je želje da se državi BiH ukine pravo da samostalno vodi svoju vanjsku i obrambenu politiku.
“Parlamentarna skupština BiH je 2006. godine konsenzusom donijela Zakon o obrani, kojim je trasirala svoj NATO put, te kasnije i niz drugih odluka i strategija kojim je potvrdila svoje opredjeljenje ka članstvu u NATO-u. O svim pitanjima vezanim za sudbinu i budućnost Bosne i Hercegovine odlučivat će njene institucije i građani. I nitko drugi”, zaključuju iz SDA.
NB: BiH ne smije biti 'meki trbuh europe'
Bosna i Hercegovina i Rusija su dvije suverene i nezavisne zemlje i svaka za sebe bira društvo i budućnost u kojoj želi biti - priopćili su iz Nezavisnog bloka povodom reakcije Veleposlanstva Ruske Federacije u kojem se dovodi u pitanje NATO put Bosne i Hercegovine.
''Nažalost, negativni uticaj Rusije protiv NATO proširenja, kojem smo svjedočili u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, događa se i u Bosni i Hercegovini, a naša zemlja ima jasno utvrđene vanjskopolitičke ciljeve i tu ne smije biti odstupanja. Pozivamo partnere iz NATO-a, prvenstveno Sjedinjene Države ali i Veliku Britaniju, Njemačku i druge zemlje da zajedno odgovorimo na ove prijetnje i radimo na punopravnom članstvu u EU i NATO-u, a to će značiti konačnu stabilnost naše regije. Ovi ruski trabanti predvođeni Miloradom Dodikom sprovode maligni uticaj na našu zemlju i on što prije mora biti otklonjen. Bosna i Hercegovina ne smije biti 'meki trbuh' Europe, nego stabilna članica najvažnijih alijansi modernog svijeta", izjavio je Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka.
Podsjetimo, Veleposlanstvo Rusije u Bosni i Hercegovini jučer je izdalo priopćenje u kojem, između ostalog navode da “u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, naša zemlja (Rusija op. a.) će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”.
SBB: nepotrebno i neprimjereno
Savez za bolju budućnost BiH smatra potpuno nepotrebnim i neprimjerenim priopćenje Veleposlanstva Ruske Federacije u BIH u vezi saradnje Bosne i Hercegovine i NATO saveza.
Bosna i Hercegovina kao suverena evropska država će u svojim institucijama samostalno i neprihvatajući bilo čije pritiske ili prijetnje odlučivati o svojoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici, kao i o eurounijskim i euroatlantskim integracijama kao prirodnom cilju kojem naša zemlja teži.
Priopćenje Veleposlanstva Ruske Federacije o NATO putu Bosne i Hercegovine ukazuje na zabrinjavajuću promjenu službene politike ruskih vlasti prema Bosni i Hercegovini, smatra Bisera Turković.
''Dosad je službeni stav Ruske Federacije bio da će poštovati samostalne odluke institucija BiH kada je u pitanju NATO put, a sada ruske vlasti pokazuju otvorenu namjeru da, protivno međunarodnom pravu, ograničavaju suverenitet Bosne i Hercegovine.
NATO put BiH nije usmjeren na bilo koji način protiv Ruske Federacije, niti će Ruska Federacija diktirati hoće li BiH u NATO. Naš put u NATO je definisan kroz usvojene zakone i odluke, te će o njemu nastaviti da odlučuju isključivo institucije i građani BiH. Pozivam Rusku Federaciju da te odluke poštuje'', rekla je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova.
Komšić: Neprihvatljive "uvijene" prijetnje NATO-u i BiH
"Prije svega, potrebno je ambasadi Ruske Federacije skrenuti pažnju na niz činjenica utemeljenih na odlukama institucija Bosne i Hercegovine, odlukama koje bi ambasada Ruske Federacije morala poštovati, pogotovo kada imamo davno izražen stav Rusije o poštivanju odluka institucija Bosne i Hercegovine.
Dakle, Bosna i Hercegovina podnijela je zvaničan zahtjev za učešće u MAP-u ili Akcionom plan za članstvo u NATO-u, još 2009. godine u skladu s odlukom tadašnje saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koju je potpisao član Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović.
Naredne, 2010. godine, a na NATO zasjedanju u Talinu, Bosna i Hercegovina je pozvana u MAP, gdje je postavljen uvjet – upisivanje nepokretne vojne imovine. Taj je uvjet skinut na zasjedanju NATO-a, od 5. decembra 2018. godine, kada je Bosna i Hercegovina pozvana da sudjeluje u MAP-u. Podsjetio bih da je MAP, NATO-ov plan, namijenjen za zemlje koje imaju aspiracije za članstvo, započet 1999. godine, s ciljem pripremanja tih zemalja aspirantica za članstvo u NATO. Taj su put prošle Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
Sa svoje strane, Bosna i Hercegovina je svoje učešće u MAP-u započela dostavljanjem prvog Programa reformi, donesenog novembra 2019. godine, koji je odmah dostavljen u sjedište NATO-a u Briselu. Priprema toga Programa reformi trajala je mjesecima, kako bi se dostavio adekvatan i prihvatljiv Program. Učešće u MAP-u odvija se samo na jedan način – dostavljanjem godišnjih nacionalnih programa. Bosna i Hercegovina započela svoje učešće u MAP-u, podnošenjem svoga prvog godišnjeg nacionalnog programa pod nazivom – Program reformi Bosne i Hercegovine.
Nakon formiranja Komisije za suradnju s NATO-om, dostavljen je izvještaj o implementaciji prvog Program reformi BiH, dok se dostavljanje drugog Programa reformi Bosne i Hercegovine, očekuje u narednim mjesecima. Sve ovo jasno govori da se naše učešće u MAP-u nastavlja u okviru tempa i kriterija, koji postavlja sa NATO-om.
Što se tiče priopćenja iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije, to je svakako kontinuitet njihove aktivnosti prema svim zemljama aspiranticama za članstvo u NATO-u i, nažalost, najčešće se takve aktivnosti manifestiraju kroz izazivanje većih i manjih teškoća. Tako je bilo u Crnoj Gori, pa poslije i u Sjevernoj Makedoniji, prilikom njihovog puta prema NATO članstvu. To je očito geopolitička igra Rusija koja ima za cilj da se zaustavi širenje NATO-a u Europi.
Međutim, to nije samo poruka Bosni i Hercegovini, nego i našim saveznicima u okviru NATO saveza kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka i drugima. Politički govor koji obiluje 'uvijenim' prijetnjama sigurno nije prihvatljiv ni njima, a ni nama u Bosni i Hercegovini."
''Kasne 15 godina''
Predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (PSNATO) Asim Sarajlić ocijenio je da je priopćenje Veleposlanstva Ruske Federacije neprimjeren i nediplomatski pritisak na BiH i njene institucije.
''Međutim, to priopćenje "kasni" otprilike 15 godina, jer je BiH još 2006. godine Zakonom o odbrani definirala opredjeljenje za pristupanje NATO-savezu'', podsjetio je Sarajlić.
Nakon toga su uslijedile odluke i strategije, ulazak u MAP, napominje Sarajlić, zbog čega je jasno da se BiH kreće ka članstvu u NATO-u.
''Posebno je važno naglasiti da su sve dosadašnje odluke donesene konsenzusom. Ovakav otvoreni ruski pritisak na BiH nije pitanje samo za nas u BiH, nego i za naše briselske i washingtonske partnere, tako da s te strane očekujem jasne poruke'', zaključio je Sarajlić.
