Novi izborni zakon u proceduri do 1. svibnja

Prijedlog izbornog zakona, kojeg su usuglasile stranke HNS-a, trebao bi biti upućen u parlamentarnu proceduru do kraja ovog mjeseca, odnodno do prvog svibnja, potvrđeno je za Dnevni avaz iz Kluba zastupnika HDZ-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Predrag Kožul, zastupnik u Zastupničkom domu, rekao je Avazu kako očekuje da prvo Izborni zakon, a potom i drugi set zakona, koje je utvrdio HNS, uskoro budu u proceduri.

''Ne mogu precizirati točno dan, ali vjerujem da ćemo prijedlog izmjena Izbornog zakona uputiti do 1. svibnja,a ubrzo nakon toga i prijedlog izmjena Zakona o javnom RTV-sustavu bit će upućen u proceduru, kao i set drugih zakona na kojima se još radi'', Istaknuo je.

Prema propceduri, navodi Avaz, zakoni se podnose predsjedatelju doma, koji ga odmah dostavlja kolegiju.

Očekuje se da će HDZ izmjene Izbornog zakona dostaviti prvo Domu naroda parlamenta BiH. U tom slučaju, navode sarajevske novine, s obzirom na to da je predsjedatelj tog doma trenutno Bariša Čolak iz HDZ-a BiH, može se očekivati da će ga on što prije dostaviti Kolegiju i da neće s tim odugovlačiti.

HNS je fokus stavio na dvije oblasti - izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, te izbor izaslanika u federalni Dom naroda.

Kada je riječ o izboru dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, HNS predlaže model koji unutar Federacije BiH definira tri izborna područja A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više bošnjačkog naroda.

U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više hrvatskog naroda.

Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio bi izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pak bio bi izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.

Naravno, u Izbornom zakonu ne bi se spominjala nacionalnost kandidata, pa bi se na taj način formalno ispoštovala presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u poznatom slučaju „Sejdić i Finci“. Dakle, svi bi se mogli kandidirati, ali u stvarnosti u izbornom području A uvijek bi pobijedio Bošnjak a Hrvat u izbornom području B.

Prema ovom prijedlogu, Željko Komšić iz DF-a, koji je najavio ponovnu kandidaturu za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mogao bi biti izabran samo u slučaju da osvoji najveći broj glasova u izbornom području B, dakle u općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Kada je riječ o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, HNS predlaže da se svakom konstitutivnom narodu i ostalim u svakom kantonu dodijeli točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika konstitutivnih naroda i ostalih u nekoj županiji, prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Time bi došlo do promjene u broju izaslanika iz svake županije te bi se riješio problem da neka županija u kojem je primjerice broj Hrvata minimalan (Goražde) daje isti broj hrvatskih izaslanika kao i županija u kojima su Hrvati većina (Široki Brijeg).