Hrvatsku opet optužuju da nasilno vraća migrante u BiH

Hrvatska policija redovito i često nasilno vraća izbjeglice, tražitelje azila i migrante u Bosnu i Hercegovinu bez procjene njihovih zahtjeva za azilom ili potreba za zaštitom, navodi Human Rights Watch u izvješću objavljenom u srijedu, prenosi HINA.

U izvješću na 94 stranice pod naslovom "Kao da smo samo životinje": Protjerivanje ljudi koji traže zaštitu iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu" navodi se da su hrvatske vlasti upletene u vraćanja migranata, tzv. "pushback", uključujući djecu bez pratnje i obitelji s malom djecom.

Kako se dalje navodi, praksa "pushbacka" se i dalje odvija unatoč službenim poricanjima, navodnim naporima u nadziranju i opetovanim ali neispunjenim obvezama poštivanja prava na traženje azila i drugih normi ljudskih prava. Granična policija često krade ili uništava telefone, prisvaja novac, osobne dokumente i drugu osobnu imovinu, a djecu i odrasle često izlaže ponižavajućem postupanju, na načine koji su ponekad izričito rasistički, kaže HRW.

"Protjerivanja su već dugo standardna operativna procedura hrvatske granične policije, a hrvatska vlada vara institucije EU-a odvraćanjem pozornosti s bitnog i praznim obećanjima", rekao je Michael Garcia Bochenek, viši savjetnik za dječja prava pri Human Rights Watchu i autor izvješća. "Ova gnusna kršenja - i dvolične službe koje ih podržavaju - trebaju prestati."

Brutalna protjerivanja

Human Rights Watch razgovarao je s više od 100 ljudi, uključujući više od 20-ero djece bez pratnje i dvadesetak roditelja koji su putovali s malom djecom. Oni opisuju često brutalna protjerivanja, od kojih su se neka dogodila nedavno, u travnju 2023. Neki navode kako ih je hrvatska policija protjerivala desetak puta, rutinski se oglušujući na njihove zahtjeve za azilom.

Hrvatske se vlasti gotovo uvijek ograđuju od odgovornosti za protjerivanja, a ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije odgovorilo na zahtjev Human Rights Watcha za sastankom niti su dali komentar na njihova otkrića, navodi HRW.

30 000 nasilnih vraćanja

Između siječnja 2020. i prosinca 2022. Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je gotovo 30.000 nasilnih vraćanja. Otprilike 13 posto protjeranih u 2022. bila su djeca, sama ili s obiteljima. Porijeklo tih osoba je najčešće bilo afganistansko.

Za tipični "pushback" je karakteristično da hrvatska policija ne prebacuje osobe vlastima BiH na regularne granične prijelaze nego ih umjesto toga prevozi na druge punktove duž granice i naređuje im da prijeđu na drugu stranu, kaže HRW. Ljudi su opisivali kako su gazili preko rijeka i brzaca, penjali se preko stijena ili su se probijali kroz gustu šumu, često noću i bez ikakve predodžbe o tome kako doći do najbližeg grada.

Sustav azila u BiH neučinkovit

Sustav azila u BiH je neučinkovit i nije opcija većine onih koji traže međunarodnu zaštitu. Prema podacima UNHCR-a, 2021. godine samo pet osoba dobilo je status izbjeglice u odnosu na 2020. godinu kad je samo jedna osoba dobila taj status te 2019. kad su tri osobe dobile status izbjeglice.

Između siječnja 2020. i prosinca 2022. Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je gotovo 30.000 nasilnih vraćanja. Otprilike 13 posto protjeranih u 2022. bila su djeca, sama ili s obiteljima. Porijeklo tih osoba je najčešće bilo afganistansko.

Za tipični "pushback" je karakteristično da hrvatska policija ne prebacuje osobe vlastima BiH na regularne granične prijelaze nego ih umjesto toga prevozi na druge punktove duž granice i naređuje im da prijeđu na drugu stranu, kaže HRW. Ljudi su opisivali kako su gazili preko rijeka i brzaca, penjali se preko stijena ili su se probijali kroz gustu šumu, često noću i bez ikakve predodžbe o tome kako doći do najbližeg grada.

Sustav azila u BiH je neučinkovit i nije opcija većine onih koji traže međunarodnu zaštitu. Prema podacima UNHCR-a, 2021. godine samo pet osoba dobilo je status izbjeglice u odnosu na 2020. godinu kad je samo jedna osoba dobila taj status te 2019. kad su tri osobe dobile status izbjeglice.

Sporazum o readmisiji

Hrvatska policija je u ožujku i travnju prebacila nekoliko stotina osoba u BiH pod izgovorom "sporazuma o readmisiji" i predložila nastavak tih readmisija. Međutim, readmisije u BiH iz Hrvatske ne uzimaju u obzir potrebe za zaštitom niti omogućuju pravo zaštite u skladu sa zakonom, uključujući pravo na žalbu. "Te readmisije su zapravo masovna protjerivanja po kratkom postupku", tvrdi Human Rights Watch.

Također navodi da su i Austrija, Italija i Slovenija koristile sporazume o readmisiji, međusobno i s Hrvatskom, na gotovo isti način. To znači da čak i ako osobe dođu do Slovenije ili druge zemlje EU-a, mogu biti vraćene redom u svaku zemlju kroz koju su prošli na putu kroz Europu. 

Europska unija doprinijela je znatnim sredstvima hrvatskoj graničnoj upravi bez ikakvog sigurnog jamstva da su hrvatski postupci u skladu s međunarodnim normama o ljudskim pravima i zakonima EU. Mehanizam nadzora granica koji financira EU, a koji je uspostavljen 2021. godine, nije potpuno neovisan, navodi HRW.

Praksa "pushbacka" u Hrvatskoj krši međunarodne zabrane mučenja i drugog zlostavljanja, kolektivnog protjerivanja i izlaže osobe riziku od ozljeđivanja, što je poznato kao načelo zabrane vraćanja. Protjerivanjem djece krši norme dječjih prava.

"Pushback" ne bi trebao biti uobičajena praksa", rekao je Bochenek. "Institucije EU-a moraju odlučno djelovati kako bi pozvale na odgovornost Hrvatsku za ova stalna kršenja prava EU i međunarodnih normi."