Novčanici bh političara sve deblji

Bogatstvo nekih političara u BiH se procjenjuje na nekoliko stotina tisuća eura, a postoje i oni čija se imovina mjeri milijunskim iznosima. Analitičari ocjenjuju i da nadležne institucije ne rade ništa da se ispita porijeklo imovine i smanji korupcija, jer su i one dio tog sustava.

Šemsudin Mehmedović, zastupnik u bh. parlamentu, prije deset godina svoju imovinu je procijenio na 116.000 eura, dok je uoči izbora 2010. vrijednost imovine porasla na 226.000 eura. Vlasnik je dva stana, zemljišta i skupocjenog automobila. Unatoč činjenici da su bosanskohercegovački zastupnici najplaćeniji u regiji i da mjesečno zarađuju i preko 2.500 eura, Mehmedović tvrdi da se nije obogatio kao političar.

"Rezultat mog bavljenja biznisom je i uvećanje kapitala. Prema tome, ja ne smatram da sam nešto značajnije uvećao svoj kapital u odnosu na raniji time što sam se bavio politikom. Ja mislim da je danas baviti se politikom vrlo težak poziv", smatra Mehmedović.

Koliko je politika u Bosni i Hercegovini unosan posao najbolje ilustruju imovinski kartoni koje su političari predali uoči izbora 2010. Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, vrijednost imovine zastupnika i ministara se uvećavala u ovisnosti o vremenu provedenom u zastupničkim ili ministarskim foteljama.

Oni koji se predstavljaju socijaldemokratama među najbogatijim su u državi. Tako, primjerice, imovina Milorada Dodika vrijedi 1,426.000 eura. U to spadaju kuća u Beogradu, kuća u Laktašima, dva stana u Beogradu i stan u Laktašima. U njegovom vlasništvu nalazi se i automobil vrijedan 50.000 eura. Dodik je i dioničar Banje Laktaši.

Dodikov sin Igor je milijunaš koji u prošloj godini nije zaradio niti marke. Prema izjavi o imovinskom stanju, on nije imao prihoda, ali jeste imovinu vrijednu 1,343.000 eura, no njegov otac, Milorad, u svojoj izjavi navodi da sina uzdržava.

Eldina Pleho, novinarka CIN-a, navodi i druge primjere.

"Nikola Špirić, trenutni ministar financija, bogatiji u pretekle dvije godine za obiteljsko imanje, luksuzniji automobil i izvor ušteđevine za 80.000 KM. Što se tiče Zlatka Lagumdžije, on je ponovio u svojoj najnovijoj izjavi da je suvlasnik tri stana, od čega dva u Sarajevu, jedan u Dubrovniku, također da je vlasnik obiteljskog imanja", navodi Pleho.

Ne postoji država u Europi u kojoj građanima nisu dostupni podaci o imovinskom stanju njenih političara. No, u Bosni i Hercegovini je bio pokušaj da, unatoč Izbornom zakonu, javnost tih podataka bude "zataškana". Naime, Agencija za zaštitu osobno podataka je izdala rješenje Središnjem izbornom povjerenstvu da sa web stranice ukloni podatke o imovinskom stanju, nakon čega je Povjerenstvo uložilo žalbu Sudu BiH, koji je odluku poništio.

"Izborni zakon BiH nalaže SIP-u da učini dostupnim izjave o imovnom stanju izabranih dužnosnika. Postupili smo po Izbornom zakonu i Sud BiH je potvrdio ispravnost postupka SIP-a", kaže Maksida Pirić, glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva.

I dok se političari bogate, bosanskohercegovački građani su sve siromašniji. Trećina njih je na rubu egzistencije, a 63 posto su socijalno isključeni. Analitičari ocjenjuju da je sve posljedica korupcionarskog sustava, u kojem nitkot ko nije u sprezi s politikom ne može ništa konkretno uraditi. Istovremeno, Žarko Papić ističe i da, unatoč tomu što mehanizmi da se takve pojave spriječe postoje, su dio tog sustava.

"Stranka se formira, iza nje stoje tajkunske strukture izrasle na korupciji, zatim se vrši raspoređivanje ljudi na odgovarajuća mjesta u javnim poduzećima - i onda, naravno, se formira struktura koja funkcira korupcionaški", kaže Papić.

Socilog Ivan Šijaković ocjenjuje:

"U BiH realnu vlast drži pet, šest vođa stranaka i sve se odvija u njihovom međusobnom krugu, tako da su oni iznad sudova, iznad enetiteta, iznad države, iznad zakona, jer BiH je pravljena po mjeri političkih lidera i lidera političkih stranaka, da oni budu, ono što bi se u narodu reklo, bog i batina.“

Pred bosanskohercegovačkim pravosuđem vodilo se nekoliko postupaka u kojima su političari koji su obnašali najvažnije funkcije u entitetima ili državi odgovarali za mito ili korupciju.

Međutim, unatoč milijunskim iznosima za koje je država oštećena, ne postoji niti jedna sudska presuda. Svakako, najzanimljivije je maratonski sudski postupak Draganu Čoviću, čelniku HDZ BiH i predsjedavajućem Doma naroda bh. parlamenta. On je optužen za zlouporabu položaja ili ovlasti dok je bio na funkciji federalnog ministra financija.

"Koliko je uspješna ova vlast, taj uspjeh se izgleda mjeri samo po vlastitim imovinskim kartonima. A šta je na terenu to se vidi - sve više nezaposlenih, sve više siromašnih, sve više teške bijede, sve više ispranih mozgova kojima se potura priča o tome da ne treba da pitaju ni za svoju plaću ni za mirovinu, jer, zaboga, ugrožavaju opstanak nacije, opstanak republike...", naglašava ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.