Novčane kazne od 100 do 10.000KM za odbijanje davanja podataka pri popisu stanovništva

Točni, pouzdani i objektivni podaci su osnova za upravljanje u bilo kojoj državi. Oni su ključni za dalji razvoj Bosne i Hercegovine i predstavljaju važan element u procesu europskih integracija bh. društva. Da bi BiH bila u mogućnosti dispuniti Upitnik u trenutku kada aplicira za članstvo u EU, biti će joj neophodni točni i precizni statistički podaci koji će omogućiti Europskoj komisiji da na osnovu relevantnih ekonomskih pokazatelja procjeni da li BiH ispunjava uvjete iz SSP i Kriterije iz Kopenhagena.

Bosna i Hercegovina je jedina država u Europi koja nije izvršila popis stanovništva više od 20 godina. Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je 1991. godine i prema njemu je u BiH živjelo 4.377.033 osoba u 1.207.000 obitelji. Zakon o popisu u BiH, usvojen u veljači 2012.g., usklađen je sa EU acquis- om i sa najboljim praksama decentraliziranih članica EU u smislu podjele zadataka između Agencije za statistiku BiH i entitetskih institucija odgovornih za statističke podatke.

Osim broja stanovnika, BiH će konačno baratati točnim podacima o svom stanovništvu po godinama, polu, obrazovanju a popisom će biti utvrđeni i ostali parametri neophodni za izradu obrazovnih, ekonomskih i drugih razvojnih strategija. Konačno će biti moguće točno izračunati bruto društveni dohodak (GDP) po glavi stanovnika a ne, kao do sada, po podacima starijim od 20 godina i to nakon ogromnih migracija stanovništva, kao što je slučaj u BiH od 1992.g. Planiranje infrastrukturnih projekata će se zasnivati na gustini naseljenosti, strukturi i povećanja potreba stanovništva, biti će omogućeno identificiranje populacije koja živi ispod granice siromaštva, uopće – socijalno-ekonomski orijentiri neophodni za planiranje i razvoj socijalnih programa u skladu sa realnim potrebama biti će dostupni nakon popisa. Ukratko, znati ćemo koliko auta po glavi stanovnika vozimo i to će nam možda objasniti usporen promet, ali ćemo brže stići u EU.

Po preporuci direktora EUROSTAT-a i nezavisnog monitoring tima, Međunarodne promatračke operacije (MPO), popis u BiH je odgođen na šest mjeseci kako bi Bosna i Hercegovina imala mogućnost osigurati sve tehničke potrebe i pozabavi se problemima koji su se pojavili krajem 2012., uključujući kartografiju.

Probni popis je pokazao da ima nedostataka u samom upitniku, ali i u mehanizmima koordinacije i odlučivanja.

Europska unija svoju snažnu podršku popisu u BiH pružila je u tehničkoj i savjetodavnoj pomoći u vrijednosti preko 4,5 milijuna eura kroz IPA sredstva, osiguravajući u potpunosti IT opremu, hardwere i softwere, monitoring procesa kao i druge tehničke aspekte popisa. Bosna i Hercegovina je predvidjela ukupno 42.625.603 KM za obavljanje popisa, od pripremnih aktivnosti 2012.g., do finalnih rezultata popisa planiranih za 2015.g.

U procesu odobrenja u Bruxellesu je dodatnih 7,7 milijuna eura kojima bi bili financirani troškovi na terenu (popisivači, instruktori i kontrolori).

Zakon o popisu BiH predviđa novčane kazne od 100 do 10.000 KM za odbijanje davanja podataka, davanje nepotpunih ili netočnih podataka ili, u slučaju popisivača, navođenje na izjašnjavanje o vjerskoj, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, neblagovremeno obavljanje poslova popisa te nečuvanje svih podataka dobivenih tijekom popisa kao službenih.

U tom smislu, popis stanovništva je građanska dužnost, ali i desetominutni posao kojim građani BiH mogu sebi osigurati bolje planiranu, sigurniju, izvjesniju i prosperitetniju budućnost i siguran put u EU.