Novca do izbora mora biti: Sve veća financijska dubioza u RS

Proračunska likvidnost, zbog pada prihoda od neizravnih i izravnih poreza, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska i ove godine osigurava se nastavkom zaduživanja na tržištu papira od vrijednosti i kreditima kod komercijalnih banaka. U prva tri mjeseca, Vlada RS je triput posegnula za emitiranjem trezorskih zapisa i najavila za naredni mjesec aukciju obveznica u iznosu 65 milijuna maraka na razdoblje od četiri godine uz kamatnu stopu od 4,5 posto na godišnjem nivou, prenosi Anadolu Agency.

Dok ministar finacija RS Zoran Tegeltija tvrdi da je samo 'kod nas vijest ovakva vrsta zaduživanja', ekonomisti i opozicija upozoravaju da 'RS dnevno ekonomski propada i da se socijalni mir osigurava sve većom financijskom dubiozom'.

"Evidentno je da punjenje proračuna ne ide kako je to Vlada RS predvidjela, da je proračun RS prazan i kada je potpuno izvjesno da do nastavka kreditnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) neće doći, Vlada i nema manevarskog prostora nego da se na ovakav način zadužuje", ističe u izjavi za Anadolu Agency (AA) banjalučki ekonomista Damir Miljević.

Prema njegovim riječima, ovakvim tempom zaduživanja Vlada RS uskoro će dosegnuti zakonom dozvoljeni nivo unutarnjeg duga od osam posto izvornih proračunskih prihoda na godišnjem osnovu. "Zato nikoga ne treba čuditi da će, bude li potrebno da se osigura izborna pobjeda SNSD-a, vladajuća stranka u RS u Narodnoj skupštini izglasati izmjene Zakona o unutrašnjem dugu i taj limit povećati i do 15 posto od izvornih proračunskih prihoda", upozorava Miljević.

Proračunske rupe će se krpati, dodaje on, na sve moguće načine bez razmišljanja o posljedicama takvog ponašanja. Slobodan Popović, nezavisni poslanik u Narodnoj skupštini RS, naglašava da su 'samo naivni mogli vjerovati u šuplju priču Vlade o makroekonomskoj stabilnosti RS'.

"Ako netko tko vodi vlast, zaduživanje u doslovno 'četvrtoj brzini' smatra normalnim, onda on ništa ne zna o ekonomiji. Ali, to je posve razumljivo jer vlast na sve strane širi obećanja, a i njih je kao i zahtjeva za većim financijskim izdvajanjima daleko više nego što su realni proračunski prihodi", kaže Popović.

I on, kao i Miljević, navodi da nakon što je došlo do prekida kreditnog aranžmana s MMF-om, vlast nema drugog izbora nego da se zadužuje ili na tržištu papira od vrijednosti ili kod komercijalnih banaka, jer novca do izbora mora biti. I Popović i Miljević pritom se osvrću na najavu predsjednika RS Milorada Dodika o kreditnom aranžmanu RS sa Ruskom Federacijom.

"O tome se priča još od listopada, samo nitko ne zna ni kada će kredit biti realiziran ni pod kakvim uvjetima, ni tko će ga dati. I ono što je jasno, da taj novac, i ako dođe u RS, neće biti upotrijebljen za razvoj gospodarstva nego za pokrivanje tekuće potrošnje ili zatvaranje starih zaduženja novim", rekao je Miljević.

Popović, pak, sumnja u to da će Rusija dati novac po povoljnijim uvjetima od ostalih financijskih institucija. "Da bi se očuvao socijalni mir i time nastojalo dobiti listopadske izbore, vlast neće pitati koliko to košta. Ovo kažem, jer samo naivni mogu očekivati da će Rusija RS dati novac pod povoljnijim uvjetima od ostalih financijskih institucija. A, nažalost, faktura svega toga bit će ispostavljena samo građanima", zaključio je Popović.