Novalić: Inflacija nas neće pojesti

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić izjavio je da je inflacija uvezena prije svega pandemijskom, a onda i ukrajinskom krizom i kada je već tu onda je naša briga, neće nas pojesti, u smislu kataklizmičke prognoze, ali značajno jede naš standard i to negdje oko 17 posto.

“Naročito teško podnosimo ono što je u životu za građane najvažnije, a to je povećanje cijena energije i cijena hrane”, istakno je premijer Novalić u emisiji “Rezime” Federalne televizije.

14 vlada

Navodi da u BiH ima 14 vlada.

“Mislim da smo mi kao Federalna vlada daleko najviše uradili na preveniranju i rješavanju tog problema već od pojave pandemije pa sve do danas. Ne treba zaboraviti da smo maksimalno svoj budžet aktivirali kako bismo pomogli građanima, privredi i nižim nivoima vlasti. Preko milijardu maraka smo poslali u privredu, kantone, općine, pomagali smo socijalno osjetljive kategorije raznim mjerama, ograničili cijene hrane maržom od 8%, cijene nafte i naftnih derivata. Praktično smo ostali na istoj cijeni koja je već 11 godina, građanima isporučujemo po cijeni koja je znatno niža i od proizvodne cijene struje, što je značajno relaksiralo povećanje energenata u smislu struje i plina. Zatim smo gotovo milijun građana potpomogli s tih 100 KM. Nije puno, ali je veliki broj građana. Tri puta smo povećali mirovine kako bismo prevenirali za tu najosjetljiviju kategoriju povećanje cijena i na kraju smo čak 17.000 najsiromašnije obitelji pomogli paketima iz robnih rezervi. I niz drugih mjera”, dodao je.

Pojašnjava da je odgovornost i na najnižim razinama vlasti pogotovo zato što Federacije od neizravnih poreza ubire 36%, a kantoni 52%.

“Svi bi trebali sudjelovati. Različiti kantoni, od kantona do kantona, i sudjeluju samo mislimo da bi mogli više. Mi smo učinili sve”, naglasio je Novalić.

O poskupljenju

Novalić ističe da tržište određuje razloge za poskupljenje.

“Jedna vlada može da na određeni način subvencionira da se tržište stabilizira, s jedne strane robnim rezervama. Mi u robnim rezervama imamo značajnu količinu i novogodišnje otkupljene pšenice, čak tromjesečnu količinu i ako bi ta eskalacija bila, ona nije tako značajna. Više se govori u medijima nego što u stvarnosti imamo poremećaj. Mi bi reagirali svakako, kao što smo i do sada. Druga stvar, mlijeko subvencioniramo daleko najviše u Europi. Ukupno naša općinska i kantonalna subvencija izađe oko 45 pfeninga i u tom smislu ne vidim što bismo mi više mogli. Mogli bismo kompletno da subvencioniramo, ali to se ne radi nigdje. Tržište treba pustiti da radi svoj posao”, dodao je.

Smatra da nema razloga da poskupi mlijeko.

“Mlijeko ima u tom svom integracijskom lancu sirovine koje su opet žitarice. Ako žitarice budu dalje skupljale, može se dogoditi da i mlijeko kao produkt toga dalje poskupi. Međutim, mi smo bili svjedoci ljetos da su žitarice u vrijeme žetve pšenice, tona pšenice je pala sa 500 na nekih 300 eura po toni i to je trebalo da prouzroči kakvu takvu amortizaciju dotadašnjih problema i neku buduću rezervu za neposkupljenje toga. Mi ne vidimo da terenu da ima nešto značajno, osim što su mediji zaista u nekoj fazi ranoj otkrili da ima neki poremećaj na osnovi pritužbe poljoprivrednih proizvođača”, naglasio je Novalić.

O peletu

Kada je riječ o cijeni peleta Novalić kaže:

“Ako se stavimo u položaj nekog troška koji nastaje proizvodnjom peleta, apsolutno je neopravdano da cijena peleta bude 1000 KM. Ali ako vidimo da na zapadnom tržištu se može dobiti 800 eura za tonu onda je prirodna težnja da se izvozi. Mi smo stali tome u kraj do kraja siječnja, zaista visokom harmonizacijom između nas i RS-a. Ali onda se pojavio drugi problem – proizvođači peleta nisu željeli odustati od visokih cijena, jer tamo negdje ih je čekala velika nagrada na izvoznom tržištu. Mi smo zajedno s RS-om dogovorili se da harmoniziramo tu mjeru. Kako smo ograničili gorivo, kako smo ograničili prehrambene proizvode, rekli smo ograničavamo i cijenu peleta, pri tome vodeći računa da ne bude gubitka, 480 maraka po toni plus PDV. Ograničenje cijene bit će operativno od subote, od kada važi i odluka Vlade RS-a, a važit će i naša koju ćemo sutra donijeti”.

Zahvalan EU na svakoj pomoći

Navodi da je zahvalan EU na svakoj vrsti pomoći, a o najavljenoj pomoći od 71 milijuna eura kaže:

“Mi mehanizme energetske pomoći već radimo, 80.000 porodica subvencioniramo u struji i možda taj novac možemo upotrijebiti da produžimo iza nove godine subvencioniranje svih tih porodica koje su u stanje socijalne potrebe. Međutim, energetska rupa je znatno veća. U Federaciji trošimo milion tona goriva, dizela i benzina, za koje smo nekad morali platiti 2 miliona, sad plaćamo 3 i po, naši građani. Ukoliko oni budu imali neke zahtjeve kako da to koristimo, mi ćemo ih poštovati. S druge strane, ako ne, ja ne vidim drugi način nego da ove porodice koje su nam već proglašene da su u stanju socijalne pomoći, to ćemo produžiti. U svakom slučaju, dobrodošla je svaka pomoć”.

Koridor 5c

Pojašnjava da su promijenili paradigmu ponašanja kad je u pitanju Koridor 5C.

“Prije smo radili dionicu po dionicu i onda je to prouzročilo da nam je trebalo još neke 22 godine da završimo Koridor 5C. Odlučili smo se za drugi način, da mi projektiramo sve dionice, i to smo uradili, i da osiguramo sav novac, i to smo uradili. Ovog momenta za cijeli Koridor 5C imamo osiguran novac i projekte, samo je u pitanju provođenje procedura. Četiri i po milijarde maraka će se utrošiti u naredne četiri godine samo za Koridor 5C. Mi ćemo se svakako kao Vlada morati baciti na periferne brze ceste i autoceste. Koridor 5C je gotov onog trenutka kad se potpiše zadnji ugovor, to će biti nekad polovinom sljedeće godine. Ali novac smo osigurali. Prema sjeveru Bosne su sve dionice napadnute. Neke ne vidite, koje idu prema Tešnju od Žepča, ali neke vidite do Žepča. To je jedno ogromno radilište. Prenj je najskuplja dionica. Otvoren je prekvalifikacijski tender. On će prema našem predviđanju, pravi ugovor o izgradnji tunela Prenj biti najvjerojatnije polovinom sljedeće godine. Kao privrednik zaista žalim što nisu usvojeni fiskalni zakoni”.

Četiri stuba reformske agende

Premijer FBiH ističe da je socio-ekonomski program u reformskoj agendi sadržavao neka četiri stuba.

“Prvo financijski zakoni jer je bilo veliko neplaćanje, i to smo riješili. Zatim radno-pravno zakonodavstvo, Zakon o radu koji je jako liberalizirao radno-pravno zakonodavstvo i za posljedicu smo imali enormno povećanje uposlenosti. Treću nogu smo uradili socijalne zakone među kojima smo najponosniji na mirovinski zakon koji je iz brutalnog deficita pretvorio penzioni fond u likvidan fond koji bez problema na vrijeme plaća penzije. Jedino što nismo uradili su fiskalni zakoni, jer nije bilo razumijevanja Parlamenta. Parlamenti su imali ogroman strah od tog zakona. Mi smo čak ovom Parlamentu 2018. dali zadnju varijantu tih zakona i nije bilo hrabrosti niti volje. Mislim da ga, prije svega, parlamentarci ne razumiju. Drugo, to su politički rizični zakoni. Kao što je rizičan Zakon o MIO-u. Fiskalni zakon je postao najveći razlog zašto se ne mogu povećati plate, ali nije jedini. Mada pod pritiskom tržišta i nedostatka radne snage plaće su već značajno porasle. Mi kao Vlada smo i 2018. pristali da umanjimo prihode Vlade za 300-400 milijuna, danas smo spremni i više. Da bi se taj novac pretočio u povećanje plać”, istaknuo je federalni premijer.

Dvije zamjerke

Kaže da sebi i svojoj Vladi zamjera dvije stvari – što nisu mnogo agresivnije i s mnogo više senzibiliteta predstavljali rezultate.

“Dopustili smo da društvo ostane u percepciji neke krize koja u ekonomsko-socijalnom smislu više nije. I ova dva zakona, ja kao gospodarstvenik zaista žalim za tim”, rekao je Novalić.

Crna lista

Na pitanje kakav je osjećaj biti na američkoj crnoj listi, odgovara:

“Bio sam iznenađen jer razlog koji je tamo naveden je prije svega netočan, da sam podrivao demokraciju jednim pismom prema mirovinskom sistemu. 2018. nisam bio ni na listama, vodio sam Vladu koja je imala podjednako tri stranke. To je bilo vrijeme usvajanja zakona o MIO-u i mi smo htjeli da priopćimo umirovljenicima koji su dometi na osnovu tog kratkog, petomjesečnog vremena. Da smo počeli izlaziti iz deficita, da su mirovine dva puta povećane itd. Ja pozivam građane i umirovljenike da pročitaju to pismo. Ne postoji nijedna rečenica koja ide u prilog ovome zašto sam stavljen na crnu listu. Naravno, Amerika je velika zemlja i ima pravo da percipira stvari kako ona hoće. No ona je i demokratska zemlja i pojedinac tamo ima sva prava da to demantira. Tako da ću ja ići tim putem. Da je to deformacija demokracije, ja ne vjerujem u to. Pisma su česta stvar, jedino je pitanje kako se ona kvalificiraju. Ja u tom pismu nisam niti spomenuo izbore niti bilo kakve stranke niti bilo kakav utjecaj”.