Novi izvještaj Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) mapirao je razmjere ruskih sabotažnih operacija u okviru specijalnog hibridnog rata na europskom tlu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Podaci ukazuju da je Moskva smanjila broj takvih akcija, a jedan od razloga mogao bi biti incident koji je povezan i s uhićenjem u BiH.
Prema izvještaju, Kremlj kroz sabotaže, vandalizam, špijunažu i tajne operacije nastoji destabilizirati europske države i potkopati podršku Ukrajini, namećući visoke društvene i ekonomske troškove, ali i slabeći kolektivnu sposobnost NATO-a i Europske unije da odgovore na rusku agresiju.
"Ovaj nekonvencionalni rat počeo je eskalirati 2022. godine paralelno s ruskom invazijom na Ukrajinu. Iako Rusija nije uspjela ostvariti svoj primarni cilj, europske države suočene su s velikim poteškoćama u odgovoru na ruske sabotažne operacije. Njihov jedinstveni odgovor i koordinirano djelovanje i dalje predstavljaju izazov", navodi se u dokumentu objavljenom 19. kolovoza.
Istraživanje pokazuje da su ruske sabotaže decentralizirane i usmjerene na kritičnu infrastrukturu, od energetike, transporta i komunikacija do zdravstva, industrije i državnih institucija. Upravo u kategoriji "vlast" uvrštena je i Bosna i Hercegovina, čime je potvrđena njezina ranjivost.
U izvještaju se podsjeća da je kritična infrastruktura diljem Europe u lošem stanju zbog desetljeća odgađanja ulaganja i održavanja, što je otvorilo prostor ruskim operacijama.
Iako BiH nije eksplicitno spomenuta među zemljama pogođenima sabotažama na infrastrukturu, IISS podsjeća na slučaj ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyja, uhapšenog krajem 2024. u Bosanskoj Krupi na temelju međunarodne potjernice.
Bezrukavy je kasnije izručen Poljskoj, a povezuje ga se s eksplozijama električnih masažera u logističkim centrima DHL-a u Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji u srpnju 2024. godine. Prema sumnjama istražitelja, radilo se o operaciji ruske vojne obavještajne službe GRU s ciljem testiranja metoda za potencijalne napade na teretne zrakoplove.
Jedan od zaključaka izvještaja je i pad intenziteta sabotaža i pokušaja sabotaža u 2025. godini, nakon vrhunca koji se desio 2024. godine. Prvo objašnjenje je manjak podataka i čekanje na potvrde o povezanosti Rusije s incidentima. S druge strane, IISS navodi mogućnost da je riječ o namjernom smanjenju brzine Kremlja zbog nove američke administracije Donalda Trumpa. Ipak, treće objašnjenje koje IISS nudi jeste da je upravo propast operacije s DHL-om natjerala Moskvu da "obuzda svoje operacije".
Hapšenje osumnjičenih za sabotaže dio je šireg ruskog problema unutar samih akcija. Kako navodi IISS, nakon 2022. godine i protjerivanja stotina ruskih obavještajnih oficira iz europskih prijestolnica, Rusija je prešla na online regrutaciju državljana trećih zemalja kako bi zaobišla europske kontraobavještajne mjere. Kako se navodi, to ima svoju cijenu.
“Iako se ova taktika pokazala uspješnom u smislu dosega i obima, omogućavajući operacije velikih razmjera, ključni izazov s kojim se suočavaju ruske obavještajne službe bila je kvaliteta posrednika koji su često slabo obučeni ili loše opremljeni, što njihove aktivnosti čini sklonim otkrivanju, prekidu ili neuspjehu“, stoji u izvještaju.
Ruski manipulatori, navodi se, objavljuju oglase na forumima za zapošljavanje, posebno na aplikaciji društvene mreže Telegram, ciljajući na istočnoeuropske imigrantske zajednice.
Moskva je u više navrata negirala optužbe o vršenju sabotaža na tlu Europe, ali i Sjedinjenih Američkih Država.
U ožujku 2025. godine, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da je riječ o "praznim optužbama".
"Nema potvrde da kampanje sabotaža postoje", kazao je Peskov.
