Nogomet i politika - Čelnici šest klubova Premier lige BiH prijavljeni nadležnima

U rukovodstvu šest nogometnih klubova iz Premier lige Bosne i Hercegovine koji dobivaju značajna javna sredstva, godinama se nalaze osobe koje obavljaju funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti čime direktno krše zakone o sukobu interesa. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) zatražio reakciju nadležnih institucija jer su HŠK Zrinjski, FK Leotar, HŠK Posušje, FK Borac Banjaluka, FK Igman i NK Široki Brijeg u svoje rukovodstvo imenovali javne funkcionere, ne vodeći računa o činjenici da obavljaju zakonom nespojive funkcije.

Na mjestu predsjednika upravnog odbora HŠK Zrinjski godinama se nalazi doskorašnji ministar u Vladi Federacije BiH Denis Lasić iako Zakon o sukobu interesa u organima Vlasti FBiH izričito zabranjuje funkcionerima da za vrijeme mandata budu ovlaštena lica u udruženjima koja se financiraju iz proračuna bilo koje razine vlasti u iznosu većem od 50.000,00 KM godišnje ako se radi o udruženjima iz oblasti kulture i sporta. S obzirom na to da je ovaj klub u više navrata dobivao javna sredstva od Federalnog ministarstva kulture i sporta, Grada Mostara, Ministarstva civilnih poslova BiH, te da je kroz tendere dobivao preko 200.000 KM godišnje samo od Elektroprivrede HZHB, evidentno je da se Lasić kao prvi čovjek ovog kluba godinama nalazio u sukobu interesa. Nažalost, od 2013. godine u Federaciji BiH ne postoji nadležno tijelo za provođenje ovog zakona, ali je on i dalje na snazi, što su trebale imati u vidu institucije koje su odobravale sredstva i vršile imenovanja, pa je TI BIH od njih zatražio zvanično obrazloženje.

Prijave

Gotovo isti slučaj je i s HŠK Posušje čiji je predsjednik Dario Sesar istovremeno dopredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) i također po zakonu ne može biti na čelu sportskog kluba koji se financira iz budžeta u iznosu većem od 50.000 godišnje. Ipak, ovaj klub je dobivao oko 77.000 KM od Vlade ZHK u kojoj predsjednik kluba obavlja funkciju ministra, čime ga je vlastita vlada dovela u sukob interesa. Pored toga ovaj klub dobiva i javna sredstva kroz tendere Elektroprivrede HZHB, a TI BiH je u ovom slučaju zatražio obrazloženje Vlade i očitovanje Odbora za pravdu, upravu, ljudska prava, slobode i ravnopravnost spolova Skupštine ZHK.

Pročitajte još

Novci u sportu: Klubovima blagajne pune sukobi interesa

TI BiH je podnio i prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa RS protiv doskorašnjeg predsjednika FK Leotar iz Trebinja Gordana Mišeljića, koji je tijekom prošle godine vršio četiri funkcije i po tri osnova se nalazi u sukobu interesa. Ovaj klub dobio je pola milijuna KM iz budžeta Grada Trebinja, a Mišeljić obavlja funkciju odbornika u gradskoj skupštini i direktno je mogao uticati na donošenje ove odluke. Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS zabranjuje da izabrani funkcioneri budu na čelu udruženja koja primaju više od 100.000 KM godišnje, a ono što je potpuno apsurdno jeste da Komisija nije utvrdila sukob interesa u ovom slučaju jer joj Grad Trebinje nije dostavio zvaničan podatak o tome koliko je ovom klubu isplaćeno novca, iako se radi o informaciji koja je javno objavljena i kojom su se hvalili gradonačelnik Trebinja i drugi zvaničnici. TI BIH je pokrenuo sudski spor u ovom slučaju, a bitno je istaći da je Mišeljić još po dva osnova u sukobu interesa jer obavlja još i funkcije direktora Hidroelektrana na Trebišnjici i člana nadzornog odbora Hidroelektrane Dabar i obje funkcije su nespojive s pozicijom u gradskoj skupštini.

Prijava Milanu Tegeltiji 

Također TI BIH je prijavio i novog predsjednika uprave FK Borac Banjaluka Milana Tegeltiju koji se istovremeno nalazi na funkciji savjetnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za pravna pitanja i po zakonu ne može biti dio uprave kluba koji se financira javnim novcem. S obzirom na to da je Vlada RS ovom klubu samo ove godine po informacijama iz medija uplatila dva milijuna maraka za pokriće dugova, evidentno je da se Tegeltija nalazi u sukobu interesa pa je TI BIH uputio prijavu nadležnoj Komisiji.

Također, na čelu skupštine NK Široki Brijeg nalazi zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Dario Knezović koji je na ovoj funkciji bio i u prethodnom mandatu. S obzirom na to da je ovaj klub u više navrata financiran javnim novcem iz budžeta Grada Širokog Brijega, Federalnog ministarstva kulture i sporta te Vlade ZHK, evidentno je da se Knezović po važećem zakonu nalazi u sukobu interesa. Zbog toga se TI BiH obratio Komisiji za zaštitu ljudskih prava i sloboda Parlamenta Federacije BiH i Etičkoj komisiji parlamenta FBiH jer Etički kodeks nalaže parlamentarcima da odstupe s funkcije u slučaju da nastupi sukob interesa ili nespojivost funkcija po važećem Zakonu, a i etička komisija ima nadležnost da izrekne određene mjere.

Šesti ovakav slučaj vezan je za FK Igman Konjic čiji je predsjednik Đahid Muratbegović ujedno i direktor javnog poduzeća Igman Konjic, a obavljao je i funkciju vijećnika u Gradskom vijeću do 2021. godine kada je vijeće ovom klubu odobravalo javna sredstva veća od dozvoljenih 50.000 KM zbog čega je bio u sukobu interesa. TI BIH je od Gradskog vijeća zatražio informacije o tome da li se Muratbegović izuzeo od glasanja prilikom donošenja ovih odluka, a od javnog poduzeća Igman Konjic zatraženi su podaci o novčanim izdvajanjima za podršku ovom klubu. Ipak treba istaći da je ovo javno poduzeće i ranije odbijalo dostavljati podatke o novčanim izdvajanjima i postupati po Zakonu o slobodi pristupa informacijama pravdajući se zaštitom podataka iz oblasti namjenske industrije.

Praksa postoji godinama

U svim ovim slučajevima posebno je sporno što se iste osobe istovremeno nalaze u vlasti koja odlučuje o dodjeli sredstava i na čelu klubova gdje odlučuju o načinu trošenja tog javnog novca, a javnost godinama potresaju afere u vezi sa zloupotrebama javnih sredstava u ove svrhe. Treba napomenuti da je cilj Zakona o sprečavanju sukoba interesa upravo taj da onemogući javne funkcionere da kroz vršenje svoje funkcije ostvaruju privatne interese ili favoriziraju organizacije s kojima imaju poslovne, političke ili druge veze.

Nažalost, ovakva praksa postoji dugi niz godina, a gotovo sve institucije potpuno ignorira postojanje zakona o sprečavanju sukobu interesa. Zbog toga je TI BiH, pored prijava i dopisa nadležnim institucijama, više puta apelirao na ključne donosioce odluka da usvoji Zakon o sukobu interesa u FBiH kao i da se značajno unaprijede zakoni na nivou BiH i Republike Srpske. Nažalost, do sada je zakon usklađen s međunarodnim standardima usvojen samo u Brčko Distriktu dok na drugim nivoima postoje čak i pokušaji da se usvoje rješenja koja su lošija od postojećih. Osim što se krše zakoni svakako zabrinjava i činjenica da političke partije održavaju kontrolu nad sportskim klubovima jer se godinama u rukovodstva klubova imenuju osobe koje su u pravilu povezane s politikom i organima vlasti gdje utiču na dodjelu javnog novca.