Njemačka želi proglasiti BiH, Srbiju i Makedoniju sigurnim zemljama

Novi nacrt zakona koji je predložila njemačka vlada, a kojim se Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina proglašavaju tzv. sigurnim zemljama u subotu je izazvao val prosvjeda organizacija za ljudska prava u Stuttgartu.

Organizacije za ljudska prava i zaštitu izbjeglica smatraju taj zakon krajnje nekorektnim, jer kada bi se spomenute zemlje proglasile sigurnima to bi značilo da zahtjevi građana tih zemalja za azil u Njemačkoj mogu biti odbijeni po ubrzanom postupku kao 'očigledno neosnovani'. Time bi bili pogođeni prije svega Romi, koje vlada u Berlinu smatra gospodarskim izbjeglicama, ljudima koji samo traže spas od loših uvjeta života. Ovaj argument vladajuća demokršćansko-socijaldemokratska vlada predstavlja javnosti kao argument u prilog novog zakona, piše Deutche Welle.

''Ako Romi nemaju pristup čistoj vodi za piće, obrazovanju i medicinskoj njezi, ako se njihova naselja prisilno prazne, ako su oni osuđeni na težak život izvan normalnih sustava državne skrbi, svi ti faktori zajedno uzeti imaju sveobuhvatni i kumulativni učinak koje se itekako može tretirati kao progon'', navela je organizacija 'Pro asyl' informacije o situaciji Roma u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji koje su iznesene u izvješćima Povjerenstva za ljudska prava Vijeća Europe, Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, OESS-a, Europske komisije te u više nevladinih organizacija.

Ta izvješća direktno protuslove obrazloženjima njemačke vlade o razlozima za proglašenje spomenutih zemalja sigurnima. Njemačka vlada o Romima stalno govori kao o 'ekonomskim izbjeglicama'. No, postoji problem s tvrdnjama da se siromaštvo koje ugrožava egzistenciju ne može prihvatiti kao razlog izbjeglištva. Jer, prema članu devet smjernica EU-a o dodjeli statusa izbjeglica, diskriminacija i izolacija se mogu tretirati kao i progon.

S tom ocjenom se slaže i organizacija Amnesty International koju je njemačka vlada krajem veljače ove godine zamolila da se izjasni o nacrtu novih zakonskih amandmana o potražiteljima azila iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Amnesty u svom odgovoru iznosi niz podataka o katastrofalnom položaju Roma u tim zemljama koji naziva 'posebnom vrstom progona'. To što njemačka vlada pokušava da kao kriterij za razmatranje zahtjeva za azil sve reducira isključivo na 'politički progon', za tu organizaciju je neprihvatljivo.

''Svaki zahtjev za azil se treba proučiti pojedinačno, u postupku koji mora biti fer i efikasan, jer je to zahtjev međunarodnog prava. To što 'pretpostavka o sigurnosti' vodi u odbijanje zahtjeva za azilom kao 'očigledno neosnovanog', vodi u različit tretman izbjeglica koji je prema članu 3 Ženevske konvencije o izbjeglicama – zabranjen'', iznosi Amnesty International na kraju svoje izjave, te je od vlasti u Berlinu zatražio da ne proglase spomenute tri zemlje sigurnima, naglasivši kako i načelno odbacuje koncept 'sigurnih država'. Ona traži da se

Posebnu težinu u svemu ima i stav njemačkog pravosuđa. Početkom godine, dvoje Roma, kojima je prijetilo prinudno vraćanje iz Njemačke u Srbiju, podnijelo je zbog toga sudu u Stuttgartu tužbu protiv njemačke države. U presudi objavljenoj u travnju, sud im je dao za pravo, uz detaljnu analizu diskriminacije Roma u Srbiji i zaključak da je čak i u srpski Krivični zakon ugrađeno teško kršenje ljudskih prava pripadnika tog naroda. Sud smatra da tretman Roma u Srbiji ima svu težinu progona, javlja DW.

Nacrt novih amandmana je već prihvaćen u njemačkom parlamentu – Bundestagu. Ali, da bi mogao stupiti na snagu, mora da ga odobriti i dom njemačkih saveznih pokrajina – Bundesrat. Ključnu ulogu u svemu ima stranka Zeleni koja kategorički odbacuje novi zakon. Dok je u saveznom parlamentu ona u opoziciji, tako da tamo nije mogla spriječiti glasovanje u prilog tog zakona, u Bundesratu ima veliki utjecaj, jer sudjeluju u vlasti u većini od 16 parlamenata njemačkih federalnih jedinica. Trenutno političari vladajućih demokršćana i socijaldemokrata pokušavaju uvjeriti Zelene da izmijene svoj tvrd stav – u političkoj trgovini mogućim ustupcima. U Bundesratu se o ovom pitanju glasa 19. rujna.