Njemačka azilantima s Balkana plaća da se vrate kući

Statistike iz Njemačke o izbjeglicama i tražiteljima azila u toj zemlji kažu da je ove godine iz nje u svoje domovine dobrovoljno otišlo 55.000 tražitelja azila. Riječ je, tumači Süddeutsche Zeitung, o rekordnom broju dobrovoljnih odlazaka još od 2000. godine, a posebno je zanimljivo to što je u velikoj većini riječ o povratnicima u pojedine zemlje zapadnog Balkana. 15.000 tražitelja azila u Njemačkoj do studenog se tako vratilo u Albaniju, a još po 5000 redom u Srbiju, Irak i na Kosovo, piše Express.hr.

U Afganistan se ove godine dobrovoljno vratilo čak 3200 ljudi, deset puta više nego tijekom 2015.

Statistike nadležnih njemačkih službi navode da se izrazito povećanje dobrovoljnih povratnika ove godine bilježi još i među Iračanima, te među Irancima. Prisilnih deportiranja ove je godine iz Njemačke bilo 25.000, te se ovakav razvoj situacije, gdje se puno više tražitelja azila odlučuje na dobrovoljni odlazak pod određenim uvjetima, tumači kao bitno humaniji od politike isključivo protjerivanja. Što se tiče "određenih uvjeta", zapravo je riječ o programu njemačke vlade "Starthilfe Plus", kojim se tražiteljima azila koji procijene da nemaju prevelike šanse da će im Njemačka pozitivno riješiti slučaj, otvara mogućnost da se nagode i otputuju uz plaćene troškove puta, plus novčanu pomoć za snaći se za prvo vrijeme u domovini.

Što se neka obitelj ranije odluči na povratak, može računati na višu novčanu pomoć, tako da peteročlana obitelj može računati na 4200 eura, što uključuje troškove puta, džeparac i novčanu pomoć koja, u ovisnosti o broju djece i zemlji povratka, može iznositi između 1000 i 3000 eura. U sljedeće tri godine njemačka vlada za ovaj je program rezervirala 150 milijuna eura. Pritom se Berlin posebno fokusira na povratnike u Maroko, Tunis, Nigeriju, Kosovo, Srbiju i Albaniju, redom zemlje u kojima, s izuzetkom Nigerije, ne bjesni rat.

Slični programi, mada u manjim opsezima, postojali su i ranije na razinama pojedinih njemačkih pokrajina i općina, zatim od strane nekih međunarodnih organizacija, a u nekim, doduše ne tako brojnim slučajevima, i programi odobravanja startnih sredstava za male obrte u zemljama povratka, ukoliko netko priloži dokumentaciju i program za razvoj posla od kojega bi s obitelji imao od čega živjeti po povratku.

Njemačka je, inače, od početka izbjegličke krize s dva milijuna izbjeglica prvenstveno s Bliskog istoka, primila daleko najviše ljudi od svih članica EU-a. Izbjeglički val u međuvremenu je bitno oslabio, ali se zato ove godine broj tražitelja azila iz Turske ove godine utrostručio. Posebno otkako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan stao progoniti prvo osumnjičene za pripremanje ovogodišnjeg pokušaja puča u toj zemlji, potom pristalice disidentskog klerika u egzilu Fetullaha Gülena i naposljetku političke neistomišljenike, prvenstveno Kurde, kao i brojne novinare.