Nilsen: Rata ne bi bilo bez Miloševića

Norveški novinar, publicist i istraživač Kjell Arild Nilsen promovirao je jučer u Sarajevu svoju knjigu "Milošević u ratu i u Hagu", u organizaciji Instituta za straživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Knjiga je plod Nilsenovog dugogodišnjeg istraživanja i govori o ratnim zbivanjima na prostoru Jugoslavije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća te vremenima kada je predsjednik Srbije, balkanski kasapin Slobodan Milošević bio haški optuženik na najboljem putu da bude osuđen za najteže oblike ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

''Taj čovjek bio je opsjednut ostankom na samom vrhu vlasti. Lukav, ciničan, samo s jednim ciljem - da je on glavni i da se jedino on pita, vrlo pametan taktičar, katastrofalan strateg, lažov i manipulator. Da njega nije bilo na vlasti, pitanje je bi li bilo rata u Jugoslaviji'', smatra Nilsen.

Nilsen je u današnjem intervjuu za Dnevni avaz rekao da Miloševića smatra najviše krivim .

''Dokazano je da je imao odlučujući utjecaj na događaje. Da nije dobio vlast, rata ne bi bilo! On je manipulirao ljudima besprizorno. Držao ih je potčinjenim i ništa se bez njega nije moglo niti smjelo uraditi.

Pogledajte transkripte telefonskih razgovora koje je Milošević vodio s Radovanom Karadžićem. Prije početka rata u BiH te u prvim godinama tog krvavog sukoba, oni su se čuli i po više puta na dan. Jasno se vidjelo tko je tu glavni, a tko izvršitelj'', istaknuo je Nilsen.

''I prije toga, tijekom rata u Sloveniji, ima jedan razgovor Karadžića i Miloševića, u kojem ovaj drugi kaže: 'Vidiš, oni rade točno onako kako smo planirali.' Dakle, bio je neki plan, Milošević ga je provodio, a vjerojatno i napravio'', dodao je.

Nilsen navodi da je Milošević bio u čestom kontaktu s Mladićem.

''On je stalno bio na relaciji Pale - Beograd. Kada bi zakasnio na neki sastanak s predstavnicima UN-a, onda je govorio uvijek da je bio u Beogradu kod Miloševića'', kaže Nilsen.

Navodi da je Milošević imao s Mladićem sastanak 7. srpnja. Sastanci su bili i nakon pada Srebrenice.

''Ne znam o čemu su pričali, ali znam da je postojao plan da se enklave zbrišu'', rekao je Nilson.

Kada se saznalo za zločine u Srebrenici, Milošević nije ništa poduzeo da Mladić bude kažnjen, naprotiv, rekao je Nilson, često ga je štitio.

''I ne samo to, Milošević je tada tvrdio da su za zločin u Srebrenici krivi francuski obavještajci. Prema njegovim tvrdnjama, prije napad na Srebrenicu u Zvorniku su se sastali neki dužnosnici bosanske vlade i francuski obavještajci.

Na tom sastank oni su dogovorili da Srebrenica bude napadnuta i enklava zbrisana s lica zemlje. No, tu tvrdnju u Hagu nije iznio'', rekao je norveški novinar, publicist i istraživač Kjell Arild Nilsen u intervjuu za Dnevni avaz.