Nešto se davno trebalo dogoditi za hrabre i divne ljude u BiH

''Konačno dolaze dobre vijesti iz Bosne i Hercegovine. Čini se da sve razine vlasti rade zajedno, koordiniraju i sinkroniziraju aktivnosti o sveobuhvatnom setu društvenih i ekonomskih reformi koje trebaju stvoriti bolji fiskalni i zakonski okvir, privući investicije, smanjiti korupciju, obnoviti ekonomski rast i postaviti čvrste temelje za članstvo u Europskoj uniji'', piše Saša Toperić iz Centra za transatlantske odnose pri Univerzitetu Johns Hopkins za američki Huffington Post.

Međunarodna zajednica podržava napore, koji su početkom prošle godine pokrenule Velika Britanija i Njemačka. Čak i 20 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio, u ovoj zemlji je teško postignut konsenzus o tome kako ići naprijed.

Tri pokušaja da se izmijeni ustav zemlje, s ciljem da postane funkcionalnija nego sada, kada ima 13 vlada, 13 parlamenata, administraciju s više od 150 ministara, dva entiteta, deset županija unutar Federacije, završili su neuspjehom.

Osim toga, potrebne ustavne reforme kojima bi se jamčila jednaka prava svim građanima i manjinskim grupama da se kandidiraju za više funkcije u vlasti, a koje su inače poznate kao presuda "Sejdić-Finci" Europskog suda za ljudska prava, također su završile neuspjehom.

Nedostatak napretka Bosne i Hercegovine rezultirao je društvenim nemirima u veljači 2014. godine, što je dovelo do spaljivanja vladinih ureda u Sarajevu. Ljudi zahtijevaju okončanje političke korupcije, promjene, zaposlenje i jednaku priliku za sve.

Iako su potrebne obuhvatnije političke i institucionalne reforme, učinkovit i produktivan fokus na socijalne i ekonomske reforme je trenutno vrhovni prioritet koji je, čini se, ujedinio zemlju više nego ikada prije.

Prošlog studenog, Centar za transatlantske odnose SAIS pri Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu DC ujedinio je sve ključne interesne grupe da bi razgovarali o problemima i unaprijedili ove napore. Tome su prisustvovali predstavnici američke vlade, Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske banke za rekonstrukciju i razvoj, stručnjaci, akademici i visoki dužnosnici iz vladinog sektora i civilnog društva iz Bosne i Hercegovine.

Jedan od panelista je bio Goran Miraščić, viši savjetnik premijera Federacije Bosne i Hercegovine. Miraščić je također profesor ekonomije na Univerzitetu znanosti i tehnologije u Sarajevu i član stručnog tijela fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine. Govorio je čvrstom predanošću i uvjerenošću da je država konačno na putu postajanja članice Europske unije, piše Toperić.

''U srpnju 2015. godine, oba entiteta i Vijeće ministara usvojili su Reformsku agendu za razdoblje 2015-2018. za Bosnu i Hercegovinu. U ovom dokumentu se detaljno navode glavni sektori u kojima su reforme potrebne, a sastavljen je uz pomoć Izaslanstva Europske unije u BiH i u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama. Dok se mi u BiH konstantno sporimo o nekoliko istih pitanja, Reformska agenda je nešto o čemu smo se uspjeli složiti. Sastoji se od šest glavnih sektora, koji čine Akcijski plan'', kazao je tada Miraščić.

Oba entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska nose veliki teret u vezi s reformama, ali su usvojili novi Zakon o radu, što je pozdravljeno od međunarodne zajednice. Ali, zemlja mora požuriti u kontinuiranom, savjesnom, odgovornom i učinkovitom radu da bi nadoknadila propušteno vrijeme.

Kao što je Miraščić istaknuo, poboljšanje investicijske klime, pružanje veće podrške rastu privatnog sektora, eliminiranje političkog utjecaja na ekonomiju, sveobuhvatna reforma zdravstvenog sektora i reforme javne administracije su samo neke od prijeko potrebnih reformi.

''Brzo implementiranje reformi ključ je za uspjeh. Nadajmo se da će ovo obnoviti pažnju međunarodne zajednice, podršku i fokus na Bosnu i Hercegovinu, i da će doći do snažne deklarativne posvećenosti za sveobuhvatne reforme liderstva zemlje. Nadajmo se da će ovo također značajno unaprijediti životni standard i otvoriti zemlju za biznis. Nešto što se davno trebalo dogoditi za hrabre i divne ljude u Bosni i Hercegovini'', piše Toperić.