(Ne)obična smrt riba u Mostaru: Ribari dižu ruke od Radobolje

Dok inspekcija tvrdi kako nije riječ o pomoru ribe u rijeci Radobolji u Mostaru nego uobičajenoj pojavi u ovom razdoblju, Udruga sportskih ribolovaca "Neretva 1933" Mostar kaže kako je Radobolja postala industrijski kanal i kako od nje odustaju.

''Digli smo ruke od Radobolje. Neodgovorni i neinformirani pojedinci, ljudi koji ne znaju dođu ovdje i ispuste varikinu, solnu kiselinu ili klor. Uostalom nije problem što je riba uginula i potrovana, nego što je korito rijeke zatrovano i u sljedećih deset godina tu nema ribe, to je mrtva rijeka i to može biti industrijski kanal'', rekao je za Bljesak.info Sulejman Ćurić, predsjednik Upravnog odbora Udruge sportskih ribolovaca “Neretva1933”

Dodao je kako u Udruzi imaju sumnje da su u zatvoru bili neki radovi te da se izlila solna ili sumporna kiselina, no kaže, nisu urađene analize i nema nikakve službene potvrde o tome što bi mogao biti uzrok uginuća riba.

''Ovog puta krenulo je još od vrela Radobolje gdje pojedinci imaju bazene, pa moguće je da je to i od čišćenja bazena, no ovo su samo sumnje'', ponovio je Ćurić.

S obzirom da Grad Mostar pri Odjelu za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove nema vodoprivrednog inspektora, za ovaj slučaj je bio nadležan inspektorat Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, koji kaže kako se ne može govoriti o velikom pomoru ribe, već o uobičajenoj pojavi.

''Vodni inspektor iz Ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva HNŽ-a je izišao na teren te je uočio nekoliko komada jako sitne ribe koja je uginula, ali je mišljenja da jedan od razloga uginuća može biti i činjenica da je Radobolja u ovom razdoblju godine na jako niskoj razini. No, može biti puno razloga zašto se pojavilonekoliko komada uginule ribe'', rekao je za Bljesak.info Pero Pavlović glasnogovornik Vlade HNŽ-a, prenoseći riječi vodnog inspektora.

Pavlović je kazao kako je kontaktirao i Agenciju za vodno područje Jadranskog mora, koja je također dobila informaciju o navodnom pomoru ribe u Radobolji, a njihov odgovor, kaže Pavlović bio je identičan odgovoru vodnog inspektora.

''Ne može se govoriti o strašnom pomoru, nego o pojavi koja je uobičajena za ovo doba godine. Nisu radili uzorke vode jer su informaciju u pomoru dobili kasno, ali pretpostavljaju da je moguće da su članovi iz Udruge Neretva uzeli uzorke vode, te da odgovor o uzroku pomora ribe treba potražiti kod Udruge'', zaključio je.

Iz Udruge Neretva 1933. za Bljesak.info su rekli kako su na teren izašli i policija i inspekcija, od koje ne očekuju odgovor.

''Neki tvrde da se radi o dva pomora ribe, neki da je to isti kao onaj od ranije. U svakom slučaju uzeti su uzorci vode, ali kome da ih damo. Treba izvršiti kemijsku analizu vode, što u Federaciji ne radi nitko i to su jako skupe analize vode, a mi sredstva za tako nešto nemamo. A kada bi se i našla sredstva za to, kakvi su rezultati, nitko za to ne bi odgovarao, a problem je što ostale inspekcijske službe, tužiteljstvo, sudstvo ne rade svoj posao. Svima je jasno da ovo nije prvi slučaj'', kazao je Ćurić dodajući da je i prije dvije godine bio sličan slučaj u južnom kraku Radobolje, te ni dan danas u tom dijeli nema niti jedne ribe, a za to nitko nije odgovarao.

''Nemoćni smo, u cijelom lancu smo najslabija karika i ide sve preko naših leđa. Iskreno, upravo sazivam sastanak Upravnog odbora i tražit ću da dignemo ruke od Radobolje, ali i Bune. Na Buni se riba ubija strujom, i tim 'tajkunčićima' se ne može stati u kraj. Radi privatnih interesa se priroda uništava, a spreman sam posumnjati i da određeni krugovi ribara imaju neku korist od toga, jer ne mogu vjerovati da se ne može naći tko je zatrovao ribu i tko je uništava strujom'', kaže Ćurić.

Dodaje kako ova Udruga svake godine u Radobolju ubaci oko tri do četiri tisuće komada potočne pastrmke, no u Radobolji su nedavno pronašli i autohtonu vrstu.

''Nas ribare je iznenadilo da je 'neretvanska mekousta pastrmka' našla svoj mrijest u Radobolji, jer obično je u Radobolji potočna pastrmka. Ali kad se takva autohtona pastrmka našla u Radobolji, za čiju su zaštitu zainteresirana strana veleposlanstva te žele uložiti novac u tu vrstu ribe i onda dođe do trovanja, postavlja se pitanje šta ćemo onda zaštiti. Trovače?!'', zaključio je Ćurić.