Rad Suda BiH: Nema kašnjenja, jer nema puno predmeta

Iako dosad nije bilo apelacija stranaka na kršenje prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine izradilo je Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, što je po mišljenju pravosudnih radnika apsurdno i nepotrebno.

"Ne treba nam takav zakon, on će samo dodatno opteretiti rad Suda BiH. Radi se o čistoj pravosudnoj birokraciji i dodvoravanju Bruxellesu i ništa više. Rokovi već postoje i oni su propisani, a predsjednici sudova i rukovoditelji odjela treba da organiziraju rad tako da ne dolazi do kašnjenja", rekao je Branko Perić, sudac Suda BiH, dodajući da Sud BiH uopće nema problema s kašnjenjem jer ima malo predmeta u radu te da i to govori da zakon koji je predložen ne treba.

Koji je motiv Ministarstva pravde BiH da izradi Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku jučer nismo uspjeli saznati, međutim u obrazloženju tog zakona navedeno je, između ostalog, da je Savjet ministara BiH u maju 2018. godine razmotrio Informaciju o postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava koji pokreću pitanja povrede prava na pravično suđenje i zadužilo Ministarstvo pravde da sa predstavnicima relevantnih institucija u BiH ispita mogućnost uvođenja efikasnog pravnog lijeka u domaće zakonodavstvo.

"Iako dosad nije bilo apelacija stranaka povodom kršenja prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom BiH upućenih Ustavnom sudu BiH, u skladu s organizacijom Suda BiH, a na temelju rješenja radne grupe, Ministarstvo pravde je sačinilo nacrt zakona kojim se štiti pravo na suđenje u razumnom roku pred pravosudnim institucijama na razini BiH", navodi se, između ostalog, u obrazloženju Nacrta zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

U svom obrazloženju Ministarstvo pravde BiH navodi da, za razliku od Suda BiH, koji nema problema s rokovima, a za koji se praktično i donosi zakon, entitetski sudovi u BiH često krše pravo na suđenje u razumnom roku. U periodu od 2016. do 2018. godine Ustavni sud BiH primio je 5.371 predmet s enitetskih sudova, od čega je u 4.152 predmeta utvrđena povreda prava, što, kako navode, predstavlja 77,3 procenta predmeta u kojima su utvrđene povrede.

"Ukupni podaci o broju predmeta odnose se na postupanje svih sudova u BiH, te je time potrebno iznaći sistemsko rješenje za sve razine vlasti, iako pred Ustavnim sudom BiH nije bilo predmeta koji se odnose na postupanje pravosudnih organa na  razini BiH", naveli su u obrazloženju.

Samim Nacrtom zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku definirano je da se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi Sudu BiH, a o njemu će odlučivati predsjednik Suda BiH osim u slučaju u kojem on postupa. Nakon toga predsjednik Suda BiH može odrediti suca koji će pored njega voditi postupak i odlučivati o zahtjevu, o kojem odluka mora biti donesena u roku od 60 dana.

Kada je riječ o kaznama, zbog štete prouzrokovane kršenjem prava na suđenje u razumnom roku stranci se isplaćuje novčana naknada od 500 do 3.000 KM.

Zanimljivo je i da za provođenje predloženog zakona neće biti potrebno izdvojiti sredstva u proračunu BiH jer apelacije pred Ustavnim sudom BiH ukazuju da Sud BiH nije u kašnjenju.

Ovaj zakon već je donijela Narodna skupština Republike Srpske, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2021. godine.