Nelson: Ako se političari ne dogovore, Sud će odlučiti o izborima u Mostaru

Predstavnici iz RS obustavit će rad u državnim institucijama – odjeknulo je u svim medijima prije dva dana. Sporan je Ustavni sud odnosno (ne)poštivanje odluka ovog suda. Naravno glavni akter priče je i ovaj put Milorad Dodik i entitet Republika Srpska.

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je proglasio neustavnim Zakon o poljoprivrednom zemljištu entiteta Republika Srpska, bila je tema sastanka (12.2.2020.) dužnosnika RS, pojedinih institucija i predstavnika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u tom bh. entitetu.

"Sudionici su suglasni da predstavnici iz RS u institucijama BiH obustave svoj rad u odlučivanju u bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH dok se ne usvoji novi zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudaca", kazala je predsjednica RS Željka Cvijanović – i tako je počelo sve.

Ovaj problem koji 'ljulja' BiH već dva dana bio je između ostalog samo jedna od tema susreta nekolicine novinara, među kojima je bio i novinar Bljeska s američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom u petak u Sarajevu.

''Ono što nas brine jeste tema vezano sa prijetnjama Milorada Dodika da se povuče iz sudjelovanja u državnim institucijama. To je jako ozbiljno i pratim ovu situaciju, sinoć sa kolegama iz Europske unije, Italije, Njemačke, Ujedinjenog kraljevstva – sam imao sastanak s Dodikom da vidimo što se događa. Mi smo jasno kazali njemu da je vladavina zakona iznad svega, teritorijalni integritet i suverenitet ove zemlje'', kazao je na samom početku intervjua američki veleposlanik u BiH Eric Nelson, te dodao:

''Dodik govori o osnovnim promjenama Ustava i svaki Ustav se treba mijenjati kroz ustavne metode ali ti važni razgovori treba da se vode u Parlamentu i pozvali smo ga da izbjegava opstruktivne aktivnosti koje ne bi dovele do dogovora, jer svako pitanje ustavne promjene zahtjeva koncenzus''.

Nastavak intervjua pročitajte u tekstu ispod.

Ima li SAD neki rezervni plan ako se opstrukcije nastave?

Sve promjene koje se predlažu, na njima se može raditi u skladu s Ustavom. Ideja da postoji alternativni put napretka je pogrešna, dakle sada BiH ima priliku da napreduju na putu ka EU. U svibnju u Zagrebu će bit pozvani na summit da razgovaraju o svom napretku. Ovo nije vrijeme da se postavljaju ultimatumi i da se opstruira. Sada se svi moraju okupiti i raditi kroz Parlament, jer ove stvari se moraju riješiti kroz ustavne strukture. RS je sastavni dio BiH i njezin uspjeh zavisi od uspjeha BiH. Državne institucije moraju funkcionirati i pružati potporu građanima. Točno je da velikom broju institucija treba reforma i diljem zemlje neophodne su reforme, građani to i govore.

Politički lideri moraju sjesti i postići koncenzus, što neće biti jednostavno – ali zato je potreban kompromis.

25 godina nakon Dejtonskog sporazuma ima mnogo stvari kojima treba biti zadovoljan, mir je zadržan, institucije ponovo izgrađene i ovo nije vrijeme da se razgovara o uništavanju tih institucija, nego se treba govoriti o njihovoj nadogradnji.

Ovo je zemlja koja ima Ustav i koji se može prilagoditi, lideri moraju napraviti kompromis.

Ako nastave s opstrukcijom što to znači, koja je krajnja granica kada se mogu očekivati sankcije za političare iz RS-a ukoliko ustraju u blokadi rada državnih institucija?

Rano je da špekuliramo kakav će bit odgovor SAD-a, ali naša potpora teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH je čvrsta. Izgubili smo 14 mjeseci bez formiranja vlasti, i to znači isto toliko vremena da je zemlja stagnirala, prilike za reforme i ekonomski rast su izgubljene.

Sve više ljudi napušta BiH i u tome se ova zemlja natječe sa Haitijem i Venezuelom da bude prva po broju odljeva mozgova i to je jako žalosna statistika. Ljudi ovdje osjećaju beznađe i odlaze ne zato što ih rat tjera nego jer su izgubili nadu. I ti politički nesporazumi i sukobi se vuku već 25. godina.

Ono što traže oni u RS-u je sve već navedeno u Ustavu. Ako žele promjenu tog Zakona, onda moraju dati prijedlog i doći do koncenzusa da BiH promijeni Ustav.

Da li SAD vidi prisustvo Rusije u Bosni i Hercegovini i njihovog utjecaja, kako se on manifestira i da li vas brine budućnost BiH u ovom kontekstu?

Da, mi vidimo ruski utjecaj i pažljivo ga pratimo, vidimo da ne promovira stabilnost i ne podržava napredak BiH na euroatlanskom putu. A to je želja većine građana BiH, jer vidite po činjenicama - gdje se građani ove zemlje žele odseliti, u koje zemlje, dakle EU. To smo vidjeli i u drugim zemljama regije, gdje je Rusija nastojala blokirati napredak. Pažljivo to posmatramo, jer naš interes je partnerstvo s BiH i da joj pomognemo da ostvari svoje ciljeve i dugoročni mir, sigurnost i prosperitet.

Da li je BiH aktivirala Akcioni plan za članstvo u NATO ili ne?

BiH je zatražila ulazak u Akcioni plan za članstvo 2010. godine, taj MAP status nije se promijenio. Prilaganje Programa reformi - predaja ne mijenja status BiH, ali proširuje partnerstvo u novo poglavlje u kojem BiH jasno naglašava NATO-u koje su to reforme koje želi provesti, naročito u sektoru obrane i koje su to reforme u kojima traži potporu saveznika NATO-a. To je važan korak naprijed u partnerstvu između Bosne i Hercegovine i NATO saveza i važna prilika da NATO pomogne BiH.

U Programu reformi je potvrđeno da ne postoji koncenzus za članstvo u NATO i NATO to poštuje, shvaća. Za članstvo bi trebala posebna odluka svih članica NATO saveza i Predsjedništva BiH i da se postigne koncenzus u Predsjedništvu. Dakle, sada imamo nastavak partnerstva, na način da je NATO spreman da podrži provedbu Programa reformi koje BiH želi provesti.

Svjedoci smo da se na važne funkcije žele staviti ljudi s 'crne američke liste', koji su povezani s korupcijom – da li je posao međunarodne zajednice da procijene kako će se oni sankcionirati?

Mi smo sankcionirali neke političke lidere, u nekim slučajevima za korupciju, a u nekim slučajevima za nepoštivanje i neuvažavanje odluka Ustavnog suda. Te sankcije donesene su nakon vrlo promišljenog procesa analize i one se mogu skinuti ako bismo vidjeli da se ti isti lideri koji su dugo bili u koruptivnim radnjama, npr. postali lideri u borbi protiv korupcije. Netko tko je pod sanckijama zbog razloga koji su javnosti poznati, i zbog korupcije i kada se ta ista osoba pokušava staviti na poziciju za prevenciju korupcije – šalje pogrešnu poruku međunarodnoj zajednici da ova zemlja nije ozbiljna u rješavanju problema korupcije. Građani to vide i dosadilo im je to, jer razmišljaju o budućnosti svoje djece, unučadi. Mislim da će se nastaviti sa sankcijama dok za to bude potrebe, jer druge institucije ne rade svoj posao. Zakoni postoje, oni su u knjigama ali institucije treba da provode zakone i trebaju potporu građana. Svaka zemlja se bori protiv korupcije, i ozbiljnost kojom se pristupa tom problemu je fundamentalna za kredibilitet pred građanima.

Ako je itko prvak na 'crnim listama', to smo 'mi'. Imamo Dodika, Širića, Sonju Karadžić – što oni trebaju uraditi da bi bili izbrisani za te 'crne liste'? Zašto ne dati npr. Špiriću priliku da radi u toj Agenciji za prevenciju korupcije kako bi dokazao da je iskren u borbi protiv korupcije, što konkretno trebaju uraditi?

Oni trebaju tražiti prilike da drugačije rade i konkretno u slučaju Špirića nismo primijetili nikakve promjene kod njega, da traži priliku da se bori protiv korupcije i da on sam pomaže da jača vladavina zakona. Mnogo je reformi koje su potrebne da bi se to dogodilo. Osnovna potreba je prijava imovine, da se taj sustav pojača i da ono što je nelegalno stečeno  - da se otkrije. Reforma VSTV-a je potrebna, da se pokaže da je neovisno i da djeluje s integritetom. Sada ne zadovoljava standarde koje građani očekuju, postoje razne prilike koje one imaju i koje bi trebalo da iskoriste. To zavisi od njih.

Naša vizija promjene Izbornog zakona jeste da te promjene moraju biti usvojene u skladu s koncenzusom i da reforme moraju biti u skladu s presudama Europskih sudova. Bilo kakva reforma treba da Bosnu i Hercegovinu približi standardima Europske zajednice.

Da li će se održati izbori u u Mostaru i koji je mogući scenarij održavanja?

U Mostaru nije bilo Općinskih izbora deset godina i to je ogromna povreda demokratije. Ono što postaje jasno jeste da je ovo problem koji bi se mogao riješiti političkim pregovorima, a nije riješeno. Nakon posjete posebnog izaslanika Palmera, sjeli smo s Čovićem i Izetbegovićem s ciljem da stranke postignu dogovor. To se može i mora riješiti Zakonom. Ako se ne riješi, to bi bio neuspjeh političkih lidera. Ali Sud je donio odluku da će se izbori održati. I ako zakonodavci ne odluče na koji način će se izbori održati, onda će Sud odlučiti. Međunarodna zajednica će biti tu da podrži i nadzire te izbore, da se osigura da budu slobodni i pravični.

Na samom kraju intervjua američki veleposlanik Nelson je govorio o bh kulinarstvu, te koja mu je omiljena hrana u Bosni i Hercegovini.

''Ako ćeš doći u BiH preporučujem klepe i da umjereno jedete – što ja nisam prakticirao. Ja sam dobio dosta kilograma i sad sam na kupus dijeti. Dio kilograma sam dobio jer sam proveo dosta vremena u autu, obzirom da sam nastojao da dođem u svaki kutak ove zemlje i da se susretnem sa svima. Slatkiši su ipak najveća prijetnja'', kazao je Nelson.