Negativne procjene: "Ni unuci nam se nemaju čemu nadati"

Prema projekcijama Centralne banke (CB) BiH za period 2023. - 2025. godina, očekuju se blag do umjeren rast ekonomske aktivnosti i daljnje slabljenje inflatornih pritisaka. Procjenjuje se da će rast realnog BDP-a u ovoj godini ostati nepromijenjen, a iznosi 1,6 posto.

Nisko pali

"U 2024. godini, usijed novih informacija o slabljenju vanjske tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, projiciran je nešto niži realni ekonomski rast, do nivoa od 2,1 posto. Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine, pri stopi od 3,5 posto. I dalje naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti", navodi se u izvještaju CBBiH.

Prema riječima ekonomskog analitičara Igora Gavrana, najava "intenziviranog rasta" od 3,5 posto dovoljno govori o stanju u kojem se nalazi bh. ekonomija.

"Mi smo tako nisko pali da tim tempom rasta ni naši unuci nemaju što čekati ni čemu se nadati. Već godinama imamo prosječno mizeran rast. Bilo je statističkih izuzetaka, ali samo fiktivnih, jer kakvu vrijednost ima viša stopa rasta jedne godine ako je prethodne bila recesija", kaže Gavran, a prenosi Avaz.

Rast cijena

Stopa inflacije u 2023. godini projicirana je na 6,3 posto, što je nešto niže u odnosu na ranije procjene, ali Gavran upozorava da i usporavanje inflacije ne znači pad, već nastavak rasta cijena.

"Nema suštinskog poboljšanja bez pada cijena. Nerealno je da će primanja toliko rasti da nadoknade sva poskupljenja, a ogroman broj građana uopće nema redovna i normalna primanja. Sve ove procjene, i ovako skromne i obeshrabrujuće, može kao kulu od karata srušiti povećanje cijene struje, koje se očito priprema, a mora se spriječiti ako vlast ima ikakvog dodira s realnošću", ističe Gavran.

Loš vic

Vanjski čimbenici, poput cijena nafte ili plina, nisu pod našom kontrolom, ali bi barem djelimično mogli biti ako bi se konačno naftni terminali stavili u funkciju i akumulirale rezerve goriva za slučaj novog značajnijeg rasta cijena, navodi Gavran.

"Nedavno su se pohvalili obnovom upravne zgrade Terminala, što je kao loš vic. Je li stvarno prioritet nečiji ured ili sami terminali i rezerve nafte", upitao je Gavran.