Nedostatak financijskih sredstava i svijesti kod odgovornih presudit će hrvatskim medijima u BiH

Ono što se ne održava na životu polagano gubi svoje funkcije, koje vode sve do zadnjega stadija – smrti.

Narod bez povijesti, kulture, tradicije, jezika i nije narod, a mediji su jedni od osnovnih promicatelja jezika i kulture.

Što Hrvati čine da se izbore za vlastiti medij na razini cijele BiH, a pogotovo na području Mostara.

Stanje svih medija, na materinjem hrvatskom jeziku na području Mostara, kao kulturnog središta Hrvata Bosne i Hercegovine, je u vrlo lošem stanju te su mediji prepušteni sami sebi, što je upravo jedna od važnih tema koja je vrijedna istraživanja.

Već godinama se može primjetiti slabljenje medija općenito, a osobito medija na hrvatskom jeziku.

Povlačeći paralelu između tiskanih i elektroničnih medija u koje se ubrajaju radio, televizija i internet portali, dolazi se do zaključka, da je svaki od ovih medija u teškoj poziciji, a najgore mjesto na području Mostara definitvno zauzima televizija.

Jedina dnevna novina na hrvatskom jeziku na području Mostara i BiH je Dnevni list:

"Dnevni list se trudi svojim sadržajem i izborom tema samih uposlenih ponuditi jedan širok spektar, da ne bude uskonamjesnki ili za jednokratne uporabe. Pokušavamo poštovati kodeks za tisak i na taj način sačuvati profesionalnost svoga medija, a samim tim pišući na hrvatskom jeziku i lektorirajući tekstove, držimo do jezika", izjavio je Miroslav Rašić, vlasnik Dnevnog lista.

Privatni i javni mediji bilo koje vrste, imaju veliki problem s financiranjem. Javni mediji većinom su na proračunu županije, koja se ne bavi pitanjem medija, dok privatni mediji, trebaju zadržati ozbiljnost i bilo bi najpoželjnije zadržati neku neutralnost. To je jako teško s obzirom na političke grupe ili plaćene reklame, o kojima mediji ovise, jer u polurazvijenim ili nerazvijenim sustavima mediji su pod velikim utjecajem predstavnika vlasti, koji za svoje potrebe pokušavaju kupiti ili kontrolirati pojedini medij.

Bit priče o stanju medija, je očuvanje prava konstitutivnih naroda i ako predstavnici vlasti koji su odgovorni za ovaj posao, pronađu formulu, tada je to zadnje riješenje nakon kojeg se nastavlja živjeti normalno na tim prostorima, a samim tim i medijski program bi imao sredstva i mogućnosti za napredovati na svom jeziku.

Radio Herceg Bosne je zbog svoje ‘krizne’ situacije uzet za primjer radija na hrvatskom jeziku. Svi smo svjedoci nedavnog štrajka zaposlenika na radiju, zbog loše financijske situacije ovog medija. Može se reći da je štrajk okončan, otkazima i tužbom radnika radi sindikalnog udruživanja.

RHB je trenutačno u vlasništvu 15 općina u Federaciji gdje Hrvati imaju većinu u općinskim vijećima. Konfliktna hrvatska politička scena je dodatno oštetila medij u protekle četiri godine.

"Mi smo prisiljeni snalaziti se, iako je prostor za snalaženje vrlo malen, od različitih donacija i pokušaja da budemo u proračunima, ali to nam slabo polazi od ruke. Funkcioniramo u nezavidnim financijskim okolnostima. Osnivanjem trećeg entiteta Hvrati bi mogli u skladu s realnim mehanizmima koja koriste kao i druga dva naroda imati svoju radio televiziju" istaknuo je ravnatelj radija Željko Raguž.

Na Sveučilištu u Mostaru se školuju novinari, bio bi red da sveučilišni profesori govore više o ovoj temi. Razina sveučilišnog profesora je razina koju bi netko primijetio, za razliku od medija, gdje se mnoge stvari koje objavimo izignoriraju. Samim prešutkivanjem ovakvih tema na Sveučilištu, novinari se školuju kao budući neslobodni novinari, u razgovoru je izjavio Raguž.

Treba naravno povući razgraničenje između medija u ratnom vremenu i sada, jer postoje velike razlike o samoj ulozi medija na području BiH, ali i samom državnom sustavu. U međuvremenu je došlo do razvoja, a što god se razvija može se razviti i pozitivno i negativno, a može se primjetiti da je dobar korektiv u medijima učinila međunarodna zajednica, koja je donijela Vijeće za tisak i Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK).

Oni imaju jaku ulogu i mehanizme, pomoću kojim mogu utjecati na medije. Većinom se sve to odnosi na etičnu stranu medija, koja je također jako upitna, a njegovanje jezične kulture je ostavljneo na slobodu redakcija.

HRT Mostar, samim nazivom apelira na televizijske programe koji bi se trebali pripremati na hrvatskom jeziku. No ova televizija već preko godinu dana u štrajku, a sedamnaestog lipnja tekuće godine, donesena je i formalna odluka o zatvaranju televizije.

"Nebrigom i indolentnim ponašanjem predstavnika hrvatske vlasti na svim razinama - općinskim, županijskim, federalnoj te državnoj, Hercegovačka radiotelevizija Mostar, jedini javni medij na hrvatskom jeziku u BiH je konačno ugašena", priopćeno je iz sindikata HRT Mostar.

Internet portali, kao mediji novog suvremenog društva, definitivno imaju velik utjecaj i široku dostupnost. Pozitivna strana je brzina informacija i ne velika ovisnost o političkim strankama, jer portali većinom ‘preživljavaju’ od plaćenih reklama.

Mediji općenito imaju veliku ulogu u društvu, te su promicatelji kulture, oni izvještavaju, uče, zabavljaju publiku, a u društvu je uvriježeno ‘ono što nisi vidio na TV-u ili pročitao u novinama nije se ni dogodilo’.

Ako te žele spriječiti da se informiraš na svom jeziku, da imaš istu razinu kvalitete, dometa, utjecaja medija, onda te se želi spriječiti i u svim drugim segmentima, jer kako kažu "mediji mogu započeti, dobiti ali i izgubiti rat."

Iz predstavljenih činjenica se može zaključiti da je generalna 'dijagnoza' svih medija na hrvatskom jeziku na području Mostara, ali nažalost i cijele BiH, neodstatak i finasncijskih sredstava i svijesti kod odgovornih ljudi, koji su trebali brinuti i voditi računa da mediji kao takvi i postoje.