'NATO izašao ususret BiH, ali moramo ispuniti domaću zadaću'

Direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović je u razgovoru za Fenu kazao da je NATO izašao ususret Bosni i Hercegovini i malo je snizio politička očekivanja od BiH, jer su vidjeli da je uvjet koji je postavljen prije devet godina preveliko breme za bh. političke elite.

Tako da su nam još jednom pružili ruku, olakšali nam nastavak integracija u NATO, ali su ipak kazali da moramo ispuniti svoju domaću zadaću, odnosno donijeti Godišnji nacionalni program i poslati ga u Bruxelles kako bi bio odobren. Očekivanja od Bosne i Hercegovine su malo snižena, ali ipak hoće da vide da se može postići politički dogovor u BiH - smatra Hadžović.

Po njegovim riječima, da postoji politička volja Godišnji nacionalni program je već mogao biti usvojen. Kaže da je malo pesimističan što se može očekivati u narednom periodu.

''Vidimo da su veoma opozitni stavovi političara iz Federacije BiH i Republike Srpske, tako da nisam siguran da možemo postići konsenzus u nekom bližem periodu. Posebno jer se ne otvara dijalog o tim spornim činjenicama i o spornim pristupima onoga što očekuju političari iz RS-a i iz Federacije, bar deklarativno ono što možemo iz medija čuti, vidimo da su to drugačiji stavovi'', navodi Hadžović.

Ističe da bi BiH dobila povećan obim suradnje, još jedan veći angažman BiH i NATO-a, a „proširio bi se taj obim partnerskih ciljeva koji se već nekoliko godina ispunjavaju i BiH kvalitetno ispunjava sve svoje zadatke“.

''Sada bi još neke malo više institucije potpale pod evaluaciju od strane NATO-a koliko je BiH spremna, odnosno ispunjavali bi se u dobroj mjeri i uvjeti koji su vezani za europske integracije, tako da bi to dalo i zamah BiH na njenom putu ka EU'', kazao je Hadžović.

Dodao je da bi se poslala poruka da je država, odnosno da su i građani, obuhvaćeni ovim integracijskim procesima.

Navodi da su pravne pretpostavke za usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa BiH ispunjene, od aplikacije, Zakona o obrani, nedavno usvojene strategije vanjske politike, plana obrane koji je usvojen prije dvije godine... To su sve dokumenti u kojima je jasno naglašeno da je BiH za članstvu u NATO-u, a prvenstveno da je zainteresirana za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo.

''S te strane, imamo normativno-pravno uređenje koje omogućava to. Nažalost, realnost je nešto drugo i vidimo da se prvaci iz RS-a uglavnom u zadnje vrijeme pozivaju na rezoluciju NSRS-a koja je protiv, odnosno sva dosadašnja nastojanja BiH je neutralizirala i dala uputstvo svojim predstavnicima u institucijama BiH da ne daju dalji doprinos integraciji u NATO, odnosno da slijede stav Republike Srbije iz 2007. Godine'', kazao je Hadžović.

On smatra da u BiH nemamo ozbiljne političare, „posebno nemamo odgovorne političare, da imamo jedan kontinuitet vanjske politike i zajedničku viziju budućnosti BiH“.

Vidimo, dodaje, da svaki saziv usvaja neku svoju partikularnu politiku koja je često dnevnopolitička i u službi samo političkih stranaka i onih građana koji podržavaju tu političku stranku.

''Ali ono što je na snazi, što je jedna kontinuitet od 2005. godine, kada su formirane Oružane snage je to da je BiH opredijeljena, i do sada nitko nije opovrgao niti povukao dosadašnje dokumente koji su usvajani i koji su u prolog tome. Da su usvajani drugačiji dokumenti ne bi ni NATO bio toliko angažiran ovdje, ne bi nam SAD pružale pomoć u vidu vojne asistencije i podrške našim Oružanim snagama, tako da jedan deklarativni kontinuitet imamo, koji je izražen u svim političkim dokumentima koje jedna država ima'', naveo je Hadžović.

Dodaje da je realnost BiH da se mi „više volimo prepucavati preko medija, umjesto da pokušamo iznaći politički dogovor koji je prihvatljiv za sve“.

Govoreći o sigurnosnim izazovima, Hadžović kaže da BiH, kao mala država, ne može razviti sve sposobnosti kako bi se kvalitetno zaštitila od svih prijetnji koje postoje.

''Upravo je to jedan od načina da se osigura što veća sigurnost građanima, da se u jednom partnerskom odnosu oslanjamo na svoje partnere i dajemo doprinos u onim oblastima gdje možemo pomoći i dati prilog zajedničkoj, kolektivnoj obrani'', navodi Hadžović.

Upravo je to, dodaje on, jedan od načina kako osigurati, odnosno postići što veći stupanj sigurnosti koji je svima neophodan i koji je neophodan uvjet i za razvoj ekonomije, zdravstva, obrazovanja i svih društvenih aktivnosti.

''Ako nemate sigurnosti, vrlo je teško očekivati da možete utjecati na neke odluke i da možete kvalitetno osigurati svojim građanima ono što su sloboda, mir i sigurnost, najveći postulati na kojima jedno društvo počiva. Tako da moramo raditi u našem najboljem interesu da upravo dijelimo sigurnost i da pametno ulažemo zajedno sa partnerima kako bi se omogućilo našim građanima da uživaju blagodati ekonomije i blagodati mira i sigurnosti'', poručio je Hadžović.