Nakon padavina, slijedi još veća opasnost: Samo u Sarajevu ima više od 800 klizišta

- Poslije prestanka padavina postoji opasnost da dođe do značajnijih pomjeranja masa zemlje. Klizišta su velika opasnost - i stara koja su već umjerena, zatim aktivna, ali tu su i prostori gdje nisu ni bila evidentirana klizišta - istaknuo je za Agenciju Fena direktor Federalnog zavoda za geologiju Hazim Hrvatović.

Govoreći o brojnim aktiviranim klizištima uzrokovanim poplavama koje su pogodile cijelu BiH, on naglašava da je u ovom trenutku najvažnije regulirati odvod vode na područjima gdje postoji opasnost od klizišta, odnosno spriječiti daljnji dotok vode u masu zemlje da se ona ne bi dalje natapala.

- Međutim, u ovako izvanrednoj situaciji to je vrlo teško uraditi. Potrebno je puno ljudi, opreme i znanja za pravilnu sanaciju klizišta. Mi imamo dovoljno građevinskih inžinjera koji znaju raditi na tim poslovima, ali trenutno je najveći problem cijele organizacije - istaknuo je Hrvatović.

Naglašava da je u ovom trenutku jako teško uklanjati zemljane mase, jer su one natopljene velikim količinama vode. Upravo stoga je potrebno regulirati te vode da ne bi došlo do daljnjeg kretanja zemlje ili da bi se to kretanje barem usporilo.

Komentirajući metode uklanjanja materijala nakon što se klizište aktivira, smatra da je teško reći da li je pogrešno odmah taj materijal uklanjati, jer sve ovisi od toga gdje se klizište nalazi i kakav je materijal u pitanju.

- Sve ovisi od slučaja do slučaja. Ako je riječ o muljevitom materijalu, kao što je naprimjer slučaj u Tuzli, tu se nema šta uklanjati, jer je takva masa stalno u kretanju. Treba kanalizirati vodu, i ne bih ocijenio da ne treba ništa raditi nakon klizišta - smatra Hrvatović.

Navodi podatak da samo u Sarajevu ima više od 800 klizišta, a gotovo sličan broj njih je i u Tuzli, Zenici, Kaknju, Maglaju te Zavidovićima. To su područja poznata po klizištima.

Hrvatović naglašava da je, nakon što se voda s poplavljenih područja bude povukla, prioritet je napraviti klasifikaciju klizišta po stupnja opasnosti. U prioritetu za saniranje trebaju biti klizišta koja neposredno ugrožavaju ljudske živote i imovinu.

Također zaključuje da se projekt sanacije klizišta ne može napraviti kvalitetno bez istraživanja, a ono zahtijeva jako puno vremena i financijskih sredstava, dok problem ne postoji s opremom niti strukom.