Najjači potresi u povijesti BiH: Onaj iz 1969. godine još uvijek se prepričava

Do sada je u Bosni i Hercegovini zabilježen značajan broj potresa što ponovo potvrđuje činjenicu da je i područje naše zemlje tektonski aktivno i podložno manjim, pa čak i onim razornijim potresima.

Više razornih potresa

Teritorij Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa. Prema raspoloživim podacima, na području Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više razornih potresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude oko 5.0, dok je intenzitet u epicentru dostizao i do 7 stupnjeva MCS skale.

Posljednji jači potres u BiH dogodio se u prosincu prošle godine, jačine 3.4 po Richteru, a podrhtavanje tla osjetilo se u nekoliko gradova.

Pročitajte još

Važno je znati: Kako se ponašati u slučaju jačih potresa?

Potres se osjetio u Mostaru, Stocu, Međugorju, Čapljini i drugim hercegovačkim mjestima.

Nešto razorniji potres koji je zabilježen u BiH 2012. u blizini Zenice. Podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a potres je bio magnitude 4,7 prema Richteru. Epicentar potresa bio je oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zenice, a intenzitet u epicentru 6 - 7 stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Ubrzo nakon prvog potresa, uslijedio je drugi jačine 4,2 po Rihteru, a kasnije još jedan od 2,9 stupnjeva.

U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla.

Tri potresa dnevno 

Tako se, po podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1.100, ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stupnja po Mercallijevoj skali. Radi se o potresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak potresa godišnje osjete stanovnici BiH.

Najjači potresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine, u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908., Vlasenica, 5,3, 1916., Bihać, 5,0, 1923. Jajce, 5,0, 1927., Ljubinje, 6,0, 1940., Derventa, 5,1, 1950., Drugovići / Banja Luka, 5,7, 1962., Treskavica, 6,0, 1967., Srebrenica, 5,1, 1969., Gacko, 5,0, 1981., Banja Luka, 5,4, 1974., Lukavac, 5,0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6 stupnjeva prema Richteru.

Najjači potres ikada zabilježen u BiH dogodio se u Banja Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog potresa bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. listopada u 2:55 sati; podrhtavanje se nastavilo do 8:53 sati kada je se dogodio i onaj najjači potres jačine 6.6 Richterove skale.

U potresu 1969. godine, 15 osoba je izgubilo život, tisuće ljudi su bili teže i lakše ozlijeđeni. Materijalna šteta je bila ogromna. Potpuno je uništeno 86.000 stanova.

Prognoze

Seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu se očekivati potresi maksimalnog intenziteta do sedam stupnjeva Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.

No za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banja Luke, planine Treskavice te područje Trebinja i Neuma, prognoziraju se razorni potresi s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.

Iz zabilježenih potresa jasno je da se na području Bosne i Hercegovine, dogodilo više razornih potresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.

Pročitajte još

Najjači potresi kroz povijest

Veliki potres dogodio se u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, 22. ožujka 2020. godine. Potres je bio jačine 5,5 po Richteru. Pola sata kasnije osjetio se i drugi, jačine 4,8 stupnjeva, nešto slabiji, ali opet razoran. U potresu je oštećeno 25.000 zgrada, od kojih je 6.000 u potpunosti uništeno.

Iz centra grada raseljeno je 10.000 ljudi.

Devet mjeseci kasnije, nekoliko dana pred Novu godinu, dogodio se još jedan razoran potres, ovog puta u Petrinji, gradu na oko 50 kilometara od Zagreba.

U potresu jačine 6,2 stupnjeva Richterove skale poginulo je sedmero ljudi, među kojima i dvanaestogodišnja djevojčica.

Na teritoriju bivše Jugoslavije najčešći i najjači potresi dogodili su se u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Metohije, Banja Luke i Skopja.

Najveći potresi do sada su zabilježeni u Skopju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. i 1924.), u predjelu Resave (1911.), Hercegovine (1924.), u Šumadiji (1927.), Valandovu (1931.), Debru (1967.), Banja Luci (1969.), i crnogorskom primorju (15. april 1979).