Nacrt novog zakona o unutarnjim poslovima FBiH dobio većinu glasova u Zastupničkom domu

Poslanici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije odobrili su većinom glasova danas u Sarajevu (48 za, 31 protiv, pet suzdržanih) Nacrt novog federalnog zakona o unutarnjim poslovima, predložen iz Vlade Federacije.

Sjednica je potom prekinuta jer u istoj skupštinskoj sali treba biti održana zajednička svečana sjednica oba doma povodom 1. ožujka, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Termin nastavka prekinutog zasjedanja bit će naknadno poznat.

U ovoj ranoj fazi zakona o unutarnjim poslovima, nacrtu, dosad su u javnosti, kao i danas u Zastupničkom domu, ispoljeni različiti stavovi članova parlamentarne većine iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA).

Zagovornici, među kojima i aktualni federalni ministar unutarnjih poslova Predrag Kurteš (SDP), ustvrdili su danas u Parlamentu da je njime osigurana operativna i financijska samostalnost federalne policije, dok su protivnici, kao poslanik Ismet Osmanović (SDA), rekli da je nadležnost Parlamenta u kontroli nad radom policijske uprave prenesena na Vladu, što nije u duhu demokratske prakse.

Osmanović je pritom najavio da SDA neće podržati zakon, kao i poslanici Stranke za BiH te Hrvatske demokratske zajednice.

U javnosti je dosad fokus bio naročito na različitim stavovima o načinu na koji dosadašnji i novi zakon propisuju izbor direktora Federalne uprave policije.

Ministar Kurteš je kazao kako novi u tom segmentu predviđa proces poznat i u zemljama regije i Europe te na državnom nivou u BiH kod izbora čelnika policijskih agencija.

Izbor direktora lišen je opasnosti od kasnijeg političkog upliva u kontrolu policijskog rada, proizlazi iz ministrovog obraćanja.

U sadašnjem zakonu su izbor, a i smjena direktora, u nadležnosti Neovisnog odbora koji je po definiciji neovisno tijelo Parlamenta, dok novi tekst, kako je kazao Kurteš, propisuje da taj odbor provodi kao i dosad proceduru javnog oglašavanja te od prijavljenih kandidata sužava izbor na tri, dostavlja listu ministru unutarnjih poslova a on Vladi Federacije koja imenuje jednog.

Protivnici takve procedure smatraju kako ona znači upliv ministra unutarnjih poslova, odnosno sužavanje uticanja neovisnog parlamentarnog tijela na izbor direktora policijske uprave.