Na vlast preko korupcije u borbu protiv korupcije

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj malo koja brojka raste. No, ako izuzmemo broj nezaposlenih, nezaustavljiv rast prema neslavnom vrhu svakako bilježi i korupcija. Pojava je to koja je doživjela bezbroj definicija u BiH, ali kojoj još uvijek nitko nije stao na kraj. Korupcija je, kao i mnogo toga u ovoj zemlji, iskorištena, a i još se uvijek koristi za upiranje prsta u drugoga i za jedan od temelja na kojem se zidaju predizborna i postizborna obećanja.

Tako je i u ovo predizbornom ciklusu korupcija pronašla svoje mjesto u govorima onih koji očekuju da će im građani 12. listopada, na Općim izborima dati svoje povjerenje.

Mladen Ivanić, kandidat Saveza za promjene za srpskog člana Predsjedništva BiH, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) kako treba osnovati agenciju za borbu protiv korupcije, ali ne po političkoj liniji.

Prijetnja tv-ekranima

''Mislim da ta agencija mora biti neka vrsta ugleda. Treba donijeti čitav niz zakona. Vratiti Zakon o sukobu interesa, koji je ukinut čime su otvorena vrata korupciji'', rekao je Ivanić.

Bakir Hadžiomerović, kandidat SDP-a BiH za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kaže kako će, ukoliko bude izabran, učiniti sve da se pojedini slučajevi kriminala i korupcije koji još uvijek nisu procesuirani, ponovno aktiviraju.

''Pozvat ću tužitelje da to urade i sve podatke koje dobijem o kriminalu određene osobe ili skupine ljudi ću javno podijeliti s ljudima preko tv-ekrana'', rekao je ovaj nekadašnji televizijski urednik.

Dragan Čović, kandidat HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kaže kako borba protiv kriminala i korupcije nema alternative.

''Tu moramo biti vjerodostojni i učinkoviti. Međutim da bi mi stvarno imali borbu ili nultu toleranciju prema kriminalu i korupciji moramo urediti pravnu državu i naše institucije koje definiraju pravnu državu moraju biti apsolutno politički neovisne'', kaže Čović.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, rekao je za RSE kako treba prvo krenuti od političara, a slično misli i Živko Budimir, kandidat SPP-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji kaže kako se protiv korupcije mogu boriti samo oni koji nisu sudjelovali u koruptivnim aferama.

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH kaže pak kako nije sve na institucijama nego da treba imati i ''drugu stranu'' koja će upozoriti na korupciju.

Zakon u srcu

''Da biste bili efikasni nije dovoljno samo da imate institucionalnu postavku. Morate imati nekoga tko će vam ukazati s druge strane na neku koruptivnu radnju'', rekla je Cvijanović dok Emir Suljagić, kandidat Demokratske Fronte za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH smatra kako je borba protiv korupcije vrlo jednostavna.

''Tužitelji u ovoj zemlji će morati da se nadmeću u tome tko je više procesuirao a ne tko je više prijava ostavio u ladici. Mi znamo da protiv vrhuški političkih stranaka državnom tužiteljstvu dolaze na tuce prijava koje tužitelji koje su oni imenovali vraćaju i odbijaju'', kaže Suljagić.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, koji je u svojim predizbornim govorima spominjao antikorupcijski tsunami, kaže kako je ''korupcija najmanji problem ako na vlast dođu pošteni i časni ljudi koji nemaju potrebe da kradu svoju zemlju''.

Martin Raguž, kandidat HDZ 1990 za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kaže kako mora postojati sustav gdje nema zaštićenih i nedodirljivih, a Mirsad Kebo, neovisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kaže kako ''vrhovi organiziranog kriminala, dolaze od vrha države''.

Mustafa Cerić, nekadašnji reisu-l-ulema i neovisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva, kaže kako se protiv korupcije treba boriti zakonskim putem, ali se korupcija može izliječiti i moralnom obnovom društva.

''Zakon nije u knjigama zakon je u srcu. Moramo ljude učiti da odbijaju korupciju a da bi to postigli moramo stvoriti pravedno društvo u kojem ljudi neće posezati za mitom'', rekao je Cerić i dodao kako su sadašnje institucije su moralne grobnice društva.

No, u srcima ljudi je duboko urezana činjenica da se protiv korupcije, koja prema nekim procjenama godišnje ''pojede'' 700 milijuna KM, nitko ne bori.

Sadržajno siromašna obećanja

Predizborna obećanja, u kojima kandidati za sve razine vlasti govore davno ponovljenu priču, još ih više uvjeravaju kako je antikoruptivna bitka izgubljena. Tako misli i Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku iz Doboja, koji za Bljesak.info kaže kako će i ovogodišnji izbori u BiH biti korumpiraniji od svih prethodnih, jer, kako kaže, ne postoji institucionalna i druga borba protiv izborne korupcije.

''Postoje samo pokušaji manjeg broja medija, organizacija civilnog društva i aktivista da se ukaže na ovaj problem, da se otkriju konkretni slučajevi koruptivnog ponašanja i da se podnesu prijave i inicijative nadležnim institucijama po kojim se uglavnom neće odgovorno postupati, što je samo neuspješna borba protiv izborne korupcije, Sizifov posao i izgubljena bitka'', kaže Dejanović.

U svim dostupnim izbornim programima, kaže Dejanović, za ovogodišnje izbore postoje obećanja političkih stranaka o borbi protiv korupcije, koja su parolaška, sadržajno siromašna, neuvjerljiva i neiskrena.

''Ta obećanja se kreću u rasponu od obećanja SNSD da će nastaviti borbu protiv korupcije koje nije ni bilo u prethodna dva izborna ciklusa ili obećanja HDZBiH da će naročitu pažnju posvetiti borbi protiv korupcije, do obećanja SDA o najoštrijoj borbi protiv korupcije ili bajkovitih obećanja SDPBiH o nultoj stopi korupciji, vraćanju opljačkane imovine građanima i procesuiranju privatizacijskog kriminala'', kaže Dejanović za Bljesak.info.

I dok jedni spominju čišćenje srca od korupcije, papir se od te pošasti ne može očistiti. Tako je nedavno Antikorupcijska mreže u BiH Account predstavila publikaciju pod nazivom "5 priča o korupciji" u kojoj su objavljeni podaci o korupciji u obrazovanju, privatizaciji, javnim nabavkama, zdravstvu i pravosuđu.

Predstavljajući podatke, direktor Accounta Eldin Karić naglasio kako su javne nabavke generator korupcije u BiH te iznio podatak da se 75 posto javnih nabavki u BiH obavlja izvan očiju javnosti, dok u predizbornim govorima nitko od političara to ne spominje.

Život u Disneylandu

''U ovoj predizbornoj kampanji političke stranke koje su na vlasti predstavljaju situaciju kao da živimo u Disneylandu, a ne u BiH koja je po svim mjerilima, a upravo zbog korupcije i njihove nesposobnosti, jedna od zadnjih država u Europi'', izjavio je medijima Karić.

I Udruženje građana Tender iz Banja Luke upozorava kako su javne nabavke segment s najoglednijim primjerom korupcije te da je donošenjem novog Zakona o javnim nabavkama BiH dobila ''najkoruptivniji dokument, ne samo na prostoru Europe, kojim je stvorena osnova za moguću legalnu godišnju pljačku javnih sredstava u javnim nabavkama znatno veću od milijardu KM''.

Dejanović pak upozorava kako je izborna i druga korupcija u BiH sustavna, koja na jednoj strani ima korumpirane političke stranke i kandidate na izborima, na drugoj strani stranačke organe za provođenje izbora, tužiteljstva i druge institucije koje toleriraju izborno koruptivno ponašanje i na trećoj strani, građane ili birače sklone ili prinuđene da sudjeluju u izbornoj korupciji.

''Središnje izborno povjerenstvo neće kontrolirati neevidentirane prihode i rashode većih političkih stranaka koji su u pravilu u izbornim godinama deset puta veći od prijavljenih, neće spriječiti trgovanje mjestima u biračkim odborima koja za posljedicu ima nezakonito stanje da veće političke stranke imaju više članova u jednom biračkom odboru i neće inicirati zakonske i druge promjene koje će osigurati nestranačke organe za provođenje izbora i druga antikoruptivna rješenja'', upozorava Dejanović na korupciju u samom procesu dolaska na vlast onih koji se zaklinju da će se iz fotelja boriti protiv korupcije.

Ističe kako tužiteljstva po službenoj dužnosti ili prijavi neće istražiti i optužiti odgovorne stranačke kadrove u institucijama javnog sektora koje za svake izbore iz proračuna i javnih poduzeća za potrebe političkih stranaka osiguraju desetine milijuna KM, odgovorne za organizirano i masovno podmićivanje birača i odgovorne iz stranačkih biračkih odbora koji glasuju u ime odsutnih, dopisuju izravne glasove kandidatima, čine glasačke listiće nevažećim i vrše druge zloupotrebe.

''Najveći dio birača koji izlazi na izbore prihvaća i sudjeluje u izbornoj korupciji na način da za glasovanje na izborima dobiju ili očekuju da će dobiti novac, zaposlenje u javnom sektoru ili neku korist za sebe'', kaže Dejanović za Bljesak.info.

Tako se krug korupcije zatvara, a borba, koja je, prema izvješću Transparency Internationala najslabija u posljednjih pet godina, postaje još jedna brojka za neslavni rast u BiH.